Kolumne

U dan »zatvaranja« našeg tjednika (srijeda), prvi službeni posjet hrvatskog predsjednika Ive Josipovića  Beogradu (nakon prošlogodišnje promjene vlasti u Srbiji) uveliko je u tijeku, a užurbane su pripreme i za njegov dolazak, skupa s predsjednikom Srbije Tomislavom Nikolićem, u Tavankut, gdje će posjetiti školu i razgovarati s predstavnicima hrvatske zajednice u Srbiji. U tjednima i danima pred dolazak predsjednika Josipovića mediji su najavljivali teme o kojima  će razgovarati  dvojica predsjednika. Među temama razgovora koje zanimaju Srbiju navodile su se sudbina tužbe i protutužbe dviju država pred Međunarodnim sudom, problemi oko uporabe ćiriličnih natpisa u Vukovaru i drugim mjestima u Hrvatskoj, pitanje mirovina za izbjeglice... Za Hrvatsku je, pak, prioritetno pitanje – pitanje sudbine Hrvata nestalih 1991. i 1992. godine, i od Srbije se očekuje da se otkriju informacije o nestalim ljudima. Zajedničke teme su pitanja ostvarivanja prava nacionalnih manjina, regionalna suradnja, te ekonomska pitanja. 

Za hrvatsku zajednicu u Srbiji pitanja koja želi staviti na stol nisu nova – to je pitanje udžbenika na hrvatskom jeziku. I ovdje se spominje ćirilica, ali ne u istom kontekstu – već kao primjer neostvarivanja prava na obrazovanje na hrvatskom jeziku, pa nije rijetkost da, zbog nedostatka udžbenika na hrvatskom jeziku, i Hrvati koji su se opredijelili školovati se na hrvatskom jeziku, a što podrazumijeva i latinično pismo, uče iz udžbenika pisanih na srpskom jeziku ćiriličnim pismom, čime se obesmišljava nastava na hrvatskom jeziku.        

Čelnici hrvatske zajednice očekuju da će ovaj posjet (kao što se očekivalo i od prethodnih) potaknuti  rješavanje problema koji su već dugo u zastoju, a na čije se rješavanje Srbija obvezala potpisivanjem međudržavnog sporazuma o zaštiti manjina – a to su obrazovanje na hrvatskom jeziku, zajamčeni zastupnički mandati u predstavničkim tijelima, kao i zastupljenost Hrvata u državnim institucijama, bunjevačko pitanje i druga... 

U intervjuu za beogradski list »Politika« predsjednik Josipović je rekao kako je bolje »ponekad malo pričekati i osigurati dobar i sadržajan rezultat, nego se susresti samo da bi se susreli«. Očekivanja su i u hrvatskoj zajednici da će posjet osim simboličke poruke i potpore donijeti i toliko dugo čekane konkretne rezultate i konkretna rješenja dugogodišnjih problema u ostvarivanju nacionalno-manjinskih prava.

J. D.