Kolumne

Na sjednici pokrajinske skupštine, održanoj prošloga petka, promijenjen je izborni sustav Vojvodine čime je, kako je rečeno, »upodobljen« s republičkim i lokalnim izbornim sustavom - te će se od sada na svim razinama zastupnici birati po istim izbornim pravilima. Tako će se na nekim budućim izborima u pokrajini svih 120 zastupnika birati po proporcionalnom izbornom sustavu, umjesto dosadašnjeg modela prema kojem je 60 zastupnika birano sa stranačke liste, a 60 ih je birano po dvokružnom većinskom sustavu i birači su glasovali za kandidata po imenu i prezimenu.

Ovu izmjenu je inicirala Liga socijaldemokrata Vojvodine i za nju su glasovali LSV, DSS, SNS, SRS, SPS i Treća Srbija, a novi izborni sustav nisu podržali DS i SVM. Sjednica je pokazala da postojeća vlast lako može izgubiti većinu, odnosno vlast u pokrajini, iako ligaši tvrde kako do toga neće doći. Oni jedino za sebe traže bolje pozicije, među ostalim mjesto predsjednika Skupštine. Naprednjaci, pak, već imaju kandidata za predsjednika Pokrajinske vlade - na Pajtićevo mjesto »kandidirao« se Igor Mirović. I dok se skupštinska većina i Pokrajinska vlada restrukturiraju i rekonstruiraju teško je više raspoznati tko je gdje i kakve su koalicije sve moguće - od ligaša pa nadalje. Jedino je kao i na republičkoj razini jasno - demokrate i naprednjaci neće u istu koaliciju. Još jednom se, dakle, ponavlja onaj već više puta viđeni scenarij - ako treba nekoga rušiti, onda su sve vrste neprincipijelnih koalicija moguće. Pa i ligaša, naprednjaka, radikala i Treće Srbije. 

Druga stvar su izmjene izbornog sustava prema kojima će se održati sljedeći izbori za pokrajinu. Svaka izmjena izbornog sustava znači i promjene u odnosima političkih snaga, u odnosima centara vlasti i moći koji mogu dalekosežno utjecati na politički život zajednice, kažu politolozi. One su krucijalne u određivanju izbornog pobjednika i gubitnika, jer s istim brojem osvojenih glasova politička stranka u jednom tipu izbornog sustava može pobijediti, a u drugom tipu izgubiti. Drugim riječima, izborni rezultati ovise ne samo o izraženoj volji birača na izborima, već i o izbornim pravilima - njihovom promjenom mijenjaju se izborne šanse političkih stranaka. I naravno, oni koji mijenjaju izborna pravila mijenjaju ih, u većini slučajeva, u cilju povećavanja vlastitih šansi, a vrlo rijetko većina izborna pravila mijenja »samo« zato da bi izbori bili pravedniji. Barem je kod nas to do sada bio slučaj. Drugim riječima, vjerojatno je da su oni koji su glasovali za promjene procijenili da će po novim pravilima oni biti pobjednici izbora. 

A što je s malim strankama, manjinskim prije svega? Predsjednik SVM-a kaže kako njima nova izborna pravila odgovaraju i da bi njihovom primjenom oni imali i više zastupnika nego sada, ali su glasovali protiv jer su nova pravila nepravedna - zbog toga što će njihovom primjenom mnoga mjesta u Vojvodini ostati bez svog zastupnika u pokrajinskoj skupštini, kako je to slučaj i u republičkoj. Druge se stranke, DSHV na primjer, za sada ne oglašavaju po tom pitanju. Što ne znači da ne rade ništa. Ipak se nešto događa - kako se govori, a o čemu i mi pišemo u našem tjedniku, stranka jača svoje redove »preletačima« iz DS-a. U politici su, kod nas pogotovu, izgleda sve kombinacije moguće - sve ovisi o trenutačnom kotiranju pojedinih stranaka. Iz malih manjinskih preleće se u velike stranke i obratno. Ako bi sudili po tendencijama prelaska iz DS-a u DSHV, čini se da rejting ove stranke raste. Barem među preletačima. A i izbori za nacionalna vijeća nacionalnih manjina se bliže.

J. D.