Intervju Intervju

Nacionalna negacija, a ne asimilacija

Interrelacije etničkih stavova, ideologijskih obrazaca, vrijednosnih orijentacija, religioznosti i osobina ličnosti jesu osnovni znanstveni interes dr. sc. Zlatka Šrama. Autor je brojnih istraživanja i znanstvenih radova o ovim interrelacijama, a dio istraživanja je proveo upravo u Srbiji, Vojvodini. O povijesnim i socijalno-psihološkim procesima koji utječu na genezu, dinamiku i strukturiranost nacionalnog identiteta bunjevačkih Hrvata u Vojvodini razgovarali smo s dr. sc. Šramom.
 
 
HR: Autor ste nekoliko istraživanja i znanstvenih radova  o bunjevačkim Hrvatima. Problematika njihove podjele na »samo« Bunjevce i Hrvate ove je godine bila ponovno aktualizirana.  Kakvo je vaše viđenje ove podjele? 
Ne bih ovom prilikom toliko ulazio u političko-povijesnu pozadinu i uzroke ovih podjela, odnosno u one faktore koji su otežavali inkorporiranje bunjevačkih Hrvata u Vojvodini u hrvatski nacionalni korpus, a o čemu je svojedobno iscrpno pisao dr. sc. Slaven Bačić. Ipak bi ukratko valjalo spomenuti neke od njih. Naime, stvaranje hrvatskog nacionalnog jezika, tj. standardizacija hrvatskog književnog jezika, negativno se odrazila na one Hrvate koji su ostali izvan novog jezičnog razvoja čime je stvorena specifična jezična »frakcija« u jednom narodu. Drugi razlog kojeg Bačić navodi jest administrativno-teritorijalna odvojenost Bunjevaca u ugarskom Podunavlju Hrvatske. Treći razlog za otežanu nacionalnu identifikaciju bunjevačkih Hrvata u Bačkoj jest činjenica da su većinski državotvorni narodi koristili najrazličitije aktivne mjere koje potiču korištenje lokalnog imena i aktivno odnarođivanje. Četvrti se uzrok može sagledati u ukidanju različitih prosvjetnih i drugih hrvatskih institucija u socijalističkoj Jugoslaviji sredinom pedesetih godina prošlog stoljeća. 
 
Jasminka Dulić
 
Opširnije u tiskanom izdanju

Najava događaja

21.03.2025 - »Hrvatska riječ« i ZKVH na novosadskom Sajmu knjiga

NIU Hrvatska riječ i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata predstavit će svoja izdanja petak, 21. ožujka, na Međunarodnom sajmu knjiga u Novom Sadu. Predstavljanja će biti održana na sajamskoj pozornici u Hali 1 a pod pokroviteljstvom pokrajinskih tajništava za obrazovanje i nacionalne zajednice odnosno kulturu i informiranje.

NIU Hrvatska riječ će od 13 sati predstaviti dva naslova: knjigu priča za djecu Djetinjstvo koje ne poznaješ Ruže Silađev i zbirku pjesama U grlu jato tica stoji Nele Skenderović. Zavod će se od 14 sati predstaviti s programom Matoš kao nadahnuće odnosno knjigama o Antunu Gustavu Matošu koje je ZKVH tiskao samostalno ili u sunakladi s drugim nakladnicima.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika