Tema

Tradicija javnog organiziranja traje od 1879. godine do danas * Glavna zvijezda glazbenog  programa bit će Zvonko Bogdan u pratnji najboljih vojvođanskih tamburaša, a tijekom večeri goste će zabavljati Ansambl Hajo te tamburaški orkestar HKC Bunjevačko kolo

 

Na ideju Hrvatskog kulturnog centra Bunjevačko kolo iz Subotice ovogodišnje Veliko prelo bit će zajednički organizirano skupa s Pučkom kasinom 1878. i župom sveti Rok, dosadašnjim organizatorom Kerskog prela. Tri manifestacije objedinjene su u jednu skupnu koja će se održati u subotu, 31. siječnja, u sportskoj dvorani Tehničke škole Ivan Sarić u Subotici s početkom od 19.30 sati. Kako se Veliko prelo uveliko bliži zamolili smo predsjednicu organizacijskog odbora Ružicu Šimić da pojasni najvažnije detalje u svezi njegovanja lijepog tradicijskog običaja čiji počeci sežu još u drugu polovicu 19. stoljeća.

»HKC Bunjevačko kolo, kao tradicionalni organizator Velikog prela, ove godine je pozvao Pučku kasinu 1878. i župu sveti Rok da zajednički sudjeluju u održavanju Velikog prela – oba organizatora svojih pojedinačnih prela su pristala i ove godine ćemo imati skupno Veliko prelo 2015«, pojasnila je Ružica Šimić.

 

 

ORGANIZACIJA I FINANCIJE

 

 

U teškim, kriznim vremenima kakva su ova u kojim živimo još teže je pronaći financijska sredstva za organiziranje jedne velike manifestacije poput Velikog prela. Ipak, organizatori su uspjeli zatvoriti financijsku konstrukciju prije svega prodajom ulaznica. »Planiramo veliki dio sredstava osigurati prodajom ulaznica, prihodom od tombole koja će biti upriličena tijekom večeri, a uvijek se nađe i dobrih ljudi, sponzora koji će svojim prilozima doprinijeti organizaciji svih neophodnih i potrebitih činitelja ovogodišnjeg Velikog prela. Drugačije niti ne bi moglo, jer niti jedan od tri organizatora nemaju dovoljnih sredstava za organiziranje ovakve velike manifestacije. Na svu sreću prodaja ulaznice ide jako dobro, veliki je interes i vjerujem kako će se do početka večeri održavanja tražiti čak i karta više«, objašnjava Šimić.

 

 

PROGRAM

 

 

I ove godine organizatori su pripremili bogat program gostima Velikog prela 2015.? »Ove godine će program biti doista lijep i moram naglasiti ekskluzivan. Glavna zvijezda glazbenog  programa bit će Zvonko Bogdan u pratnji najboljih vojvođanskih tamburaša, a tijekom večeri goste će zabavljati Ansambl Hajo, te tamburaški orkestar HKC Bunjevačko kolo. Što se tiče kulturno-umjetničkog dijela u kojem se njeguju tradicijske vrednote našega ovdašnjeg življa, naš program je nepromijenjen za svako prelo još od prvog obnovljenog Velikog prela početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. Stručni žiri prethodno raspisanog natječaja za najbolju preljsku pismu u večernjem programu proglasit će ovogodišnju najbolju pismu i ona će biti pročitana auditoriju, a centralni dio večeri bit će namijenjen tradicionalnom izboru za najljepšu prelju. Koristim ovu priliku pozvati sve djevojke koje imaju lijepu i autentičnu bunjevačku nošnju da dođu u HKC Bunjevačko kolo i prijave se za sudjelovanje u ovom izboru. Konačno, tijekom cjelovečernjeg programa na bini će biti upriličena i tzv. živa slika kojom će biti vjerno oživljeno sjećanje kako su naši preci nekada obilježavali običaj organiziranja prela u svom domu«, najavljuje Šimić.

 

 

VELIKI ENTUZIJAZAM

 

 

Uz Dužijancu, Veliko prelo predstavlja jednu od najznačajnih godišnjih manifestacija subotičkih Hrvata, a organizacija jedne takve manifestacije zasigurno iziskuje brigu i skrb o mnogim nezaobilaznim detaljima. Uz osiguranje nužnih financija, kaže Šimić, potrebno je uložiti i puno entuzijazma, bez kojeg ne bi bilo moguće realizirati sve zamišljene pojedinosti. »S obzirom na to da  ove godine računamo na 600 gostiju, to je doista jedan ozbiljan posao. Sve što je potrebno od osnovnog inventara, dekoracije, organizacije pripreme hrane i pića i svega drugoga se mora dopremiti u dvoranu Tehničke škole Ivan Sarić. Nešto uspijemo odraditi na volonterskoj osnovi, ali ima stvari poput organizacije prijevoznika, pripreme predviđene hrane, osoblja koje će posluživati goste, postavljati stolove i obavljati određene dodatne potrebne poslove koje se moraju platiti. Sve drugo se u najvećoj mjeri organizira i realizira zahvaljujući golemom entuzijazmu brojnih prijatelja Velikog prela koji svojim nesebičnim radom i zalaganjem doprinose odličnoj organizaciji.« 

 

 

PRELO TRI PUTA OBNAVLJANO

 

 

Očuvanje tradicije i njezino praktično njegovanje temelji su brige za budućnost svakoga naroda.  Održavanje Velikog prela za bunjevačke Hrvate s ovih vojvođanskih prostora svakako je golem doprinos zaštiti od zaborava lijepog narodnog običaja. »Jedan od najpopularnijih običaja bunjevačkih Hrvata u ovim krajevima je svakako prelo. Stanovništvo ovih krajeva, ranije pogotovo, je bilo većinom ratarsko i duge zimske večeri su bile ispunjene sadržajnim druženjima. U pokladnom vremenu, od Sveta tri kralja sve do čiste srijede, prelo se ponajprije priređivalo u obitelji u čast mladenaca koji su se vjenčali prethodne godine. To je bila prilika za uvođenje u međusobno poznanstvo šire rodbine, za svečanim stolom su izmijenjani prigodni darovi (marame, rupčići i sl.). Važno je istaknuti kako su se prelom zvala i rodbinsko – susjedska okupljanja uz skromniju čast nazočnih gostiju (kokice, kuhani kukuruz i sl.), žene bi prele predivo i razgovarale, dok bi se muškarci kartali. Posebno je važno naglasiti kako su u ono vrijeme postojala i tzv. divojačka i momačka prela, koji su predstavljali susret momaka i djevojaka što bi u konačnici moglo predstavljati i prvi korak k budućoj bračnoj vezi. Na takva prela su gotovo uvijek navraćali i svirci, pa bi se to u konačnici, posve prirodni, pretvorilo u pravo veselje. Sva navedena prela su nadahnula ondašnje čelnike Pučke kasine, pa su u najvećoj subotičkoj dvorani hotela Pešta 2. veljače 1879. organizirali prvo Veliko prelo. Bio je to jedini godišnji susret svih društvenih stališa od inteligencije, građana, radnika sve do seljana. Poruka je bila: Ima nas i složni smo! Bila je to zabava bez posebne gozbe, izuzev tradicionalnih fanaka. Godinama je to bio susret koji se čekao tijekom cijele godine, a vjerujem da je to tako i danas za mnoge goste Velikog prela. Od tada pa sve do početka Prvog svjetskog rata prelo se priređivalo svake godine, početkom 1919. godine nastavlja se tradicija održavanja sve do 1941. godine. U vladavini novog državnog režima nakon oslobođenja nastaje stanka sve do 18. siječnja 1970. godine kada su djelatnici HKC Bunjevačko kolo priredili veličanstvenu priredbu Velikog prela u gradskoj dvorani sportova. Stjecajem opće poznatih političkih prilika ponovno se kida nit nesmetanog održavanja i njegovanja ovoga običaja, i tek 9. veljače 1990. godine u novim društvenim uvjetima HKC Bunjevačko kolo po treći puta obnavlja svetkovinu obilježavanja Velikog prela i ono se održava sve do danas«, objašnjava Šimić.

 

 

VAŽNA ULOGA I VELIKA OBVEZA 

 

 

Nakon Pučke kasine kao utemeljitelja javnog organiziranja Velikog prela, HKC Bunjevačko kolo je s godinama preuzelo na sebe dužnost i čast organizacije i zahvaljujući njegovim članovima ono je par puta obnavljano i danas, na radost svih, traje.

 

Neću reći najveću, ali je sigurno kako HKC Bunjevačko kolo ima jednu od velikih uloga u očuvanju tradicije organiziranja Velikog prela. Moramo imati u vidu činjenicu kako HKC Bunjevačko kolo  ove godine proslavlja četrdesetpet godina rada i sve što danas djeluje s hrvatskim predznakom na subotičkim prostorima je na određeni način povezano i s radom i djelovanjem Bunjevačkog kola tijekom svih proteklih godina. Zbog svega toga HKC Bunjevačko kolo ima važnu ulogu u održavanju ovakvih manifestacija, ali samim tim ima i veliku obvezu svake godine sve više i više raditi njihovom boljitku. Želja nam je da se uključi što više mladih i da se naši običaji, među kojima svakako prednjači Veliko prelo, nikako ne smiju zaboraviti.

 

 

PRENOŠENJE DUHA PRELA

 

 

Budućnost opstanka obilježavanja Veliko prela i njegovanja ovog tradicijskog običaja ostat će na mlađim naraštajima. Osjećate li kako se duh Velikog prela uspješno prenosi na mlađe generacije?

»Vrlo sam ugodno iznenađena kako naši mladi, mislim prije svega na djecu koja su kroz sekcije uključena u rad Bunjevačkog kola, vrlo zainteresirani za sudjelovanje kako u kulturno-umjetničkom dijelu programa Velikog prela, a tako i u sudjelovanju u nastavku večeri. Nitko od njih se ne obuče i ode doma, nego ostaju sudjelovati u prelu, što više vrlo su raspoloženi i sudjeluju u zabavi i pomažu ukoliko je potrebno, što samo potvrđuje kako duh prela nastavlja živjeti u njima. Također, primjetan je i trend kako svake godine ima sve više i više mladih koji dolaze kao gosti na Veliko prelo, što također govori u prilog tvrdnji kako ova manifestacija ima svoju budućnost i kada su mlađi naraštaji u pitanju«, zaključila je na koncu razgovora Ružica Šimić, predsjednica organizacijskog odbora Velikog prela 2015.

Dražen Prćić