Kolumne
Empatija i »odgovornost«
Rast švicarskog franka koji je pogodio veliki broj građana koji imaju kredite vezane uz ovu valutu bio je svakako tema broj jedan ovih dana u jugo-istočnoj Europi. Pri tome različite države, to jest njihove vlade, su različito odreagirale na ovaj problem – premijer Hrvatske Zoran Milanović poručio je građanima koji imaju kredite indeksirane u francima, njih oko 60.000, da mogu mirno ići na spavanje jer će kurs u narednih godinu dana biti fiksiran na 6,39 kuna, na teret financijskih institucija, a u međuvremenu će se tražiti rješenje za konverziju u kredite u nacionalnoj valuti,
kunama.
Stanovnici Mađarske su pak, na njihovu sreću, ostali ovoga puta pošteđeni »šokova« i financijskih dubioza, jer je njihova Vlada na čelu s premijerom Viktorom Orbánom još lani omogućila dužnicima da kredite u stranim valutama pretvore u kredite u domaćoj valuti po povoljnom tečaju. Pri tome je trećina troška konvertiranja išla na teret građana, trećina na teret banaka, a trećina na teret vlade, no tako što je prvo išlo na teret banaka, a zatim su banke taj dio koristile za poreznu olakšicu, što je u konačnici značilo da je to trošak države, piše index.hr o tome kako je Orbán spasio mađarske dužnike u francima. I Poljska u kojoj ima više od pola milijuna korisnika takvih kredita, a i Rumunjska gdje ih ima oko 75.000 pokušavaju različitim mjerama rasteretiti svoje građane, korisnike kredita u švicarskim francima, no isključuju modele Mađarske i Hrvatske.
S druge strane, u Srbiji u kojoj oko 22.000 građana otplaćuje dugoročne kredite indeksirane u francima vlasti nisu pokazale toliku empatiju spram onih koji su se svojevremeno odlučili za kredite indeksirane u ovoj valuti, čak niti deklaratornu, već se sva »krivnja« predbacila na one koji su svojevremeno uzeli takav kredit. U priopćenju Narodne banke Srbije navodi se kako će pokušati pronaći rješenje u suradnji s predstavnicima Vlade, banaka, Udruženjem banaka i drugim nadležnim institucijama i organizacijama, međutim, prema ovoj instituciji niti fiksiranje kursa niti prosta konverzija u kredite u eurima nisu rješenje. Navodi se kako je to bila svjesna odluka dužnika, pa je njihov i rizik, a i »poruka podrške« građanima od premijera Aleksandra Vučića, bila je u sličnom tonu – kazao je kako Vlada Srbije u suradnji s NBS i poslovnim bankama, pokušava naći najbolji način da se pomogne ljudima koji imaju kredite indeksirane u švicarskim francima ističući, ipak, kako Vlada Srbije ne snosi nikakvu odgovornost za probleme građana koji su odlučili zadužiti se u francima.
J. D.
