![](/galerija/vesti/tema_mitrovica_sasatnak_udruga_27-04-15-07-55-42.jpg)
27.04.2015
Izazovi kulturnog amaterizma
Stanje i perspektive hrvatskih udruga kulture u Vojvodini bila je tema prvog ovogodišnjeg susreta predstavnika hrvatskih kulturnih udruga u Vojvodini koji je održan u Srijemskoj Mitrovici u subotu, 18. travnja, u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u suradnji s Hrvatskim nacionalnim vijećem. O temi je govorila Katarina Čeliković menadžerica kulturnih aktivnosti Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, istaknuvši da je prije sedam godina bilo30-ak udruga kulture dok ih danas egzistira 45. Slična situacija je i s brojem održanih manifestacija. »Vidljiva je tendencija rasta broja hrvatskih udruga kultura, a samim tim i broja manifestacija. Prije sedam godina održano je 100 manifestacija koje su producirale udruge kulture. Danas je 160 takvih manifestacija. Njih 60-ak je stalnih koje se redovito svake godine održavaju kako u manjim udrugama, tako i u onim većim. Naravno, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatsko nacionalno vijeće su veliki podupiratelji, inicijatori i motivatori zajedničkih manifestacija. Primjer je manifestacija Srijemci Srijemu koja će se održati ovoga tjedna. Važno je primijetiti da ponegdje dolazi do malog zamora entuzijazma među našim ljudima na terenu, a ima udruga koje mogu vrlo uspješno samoodrživo raditi. Za to ima dobrih primjera. Turizam, poljoprivreda, kao i neki drugi projekti, na koje apliciraju udruge, mogu upravo značiti samoodrživost. Udruge su pred velikim izazovima i važno je što više djece i mladih uključiti u njihov rad. Svaki ovaj susret ima veliki značaj, a predstavnici udruga trebali bi se sastajati više od dva puta godišnje – kako bi se bolje upoznali, pružili pomoć i podršku jedni drugima«, istaknula je Katarina Čeliković.
![](/datoteke/images/Vesti/tema mitrovica sasatnak udruga.jpg)
Tavankutska priča
Kao primjer dobre prakse nazočnim predstavnicima hrvatskih kulturnih udruga predstavilo se HKPD Matija Gubec iz Tavankuta. Tavankutska priča promovira ne samo kulturnu baštinu nego i razvoj seoskog turizma, Najpoznatiji su, naravno, po slamarkama koje prave brojne umjetnine u tehnici slame. Da primjer Tavankuta posluži kao dobar uzor i drugim selima gdje djeluju i rade hrvatske kulturne udruge, kako bi zajedničkim nastupom stvorili jednu novu turističku mapu u Vojvodini, govorio je Ladislav Suknović predsjednik HKPD Matija Gubec iz Tavankuta: »Kada bi objedinili sve aktivnosti koje hrvatske kulturne udruge rade na terenu Vojvodine, a koje su kompatibilne, mogli bi stvoriti konkurentnu priču o seoskom turizmu. Mislim da hrvatska sela u Vojvodini mogu ponuditi kvalitetnu turističku priču, a kroz to napraviti samoodrživi princip funkcioniranja udruga u tim selima. No na žalost sve povezuju slični problemi – s tekućom infrastrukturom i velikim odlivom življa sa sela. Zajedničkim snagama možemo podijeliti te probleme, možemo vidjeti kako to drugi rade i samo preslikati neka rješenja u svoja sela i na taj način podići entuzijazam u žitelja i članova udruga. Bitno je naći adekvatan tim koji će raditi, okupljati žitelje i članstvo i poraditi na turističkoj ponudi. Time ostvariti barem minimalan prihod, a udruge bi trebale što više aplicirati s projektima na fondove koji su im dostupni. Tim ukupnim financijskim snagama može se napraviti jedna samoodrživa priča svake udruge, kao i zajednice koje žive u tim selima.« Dogovoreno je da se sastanak predstavnika udruga održi polovicom svibnja u Tavankutu, do kada bi predstavnici svih udruga trebali dostaviti konkretne prijedloge turističke ponude, koja bi bila predstavljena kao jedinstvena ponuda upućena svim turističkim zajednicama.
Suzana Darabašić
Opširnije u tiskanom izdanju