Kolumne

Za prosječnog čovjeka različiti pravni dokumenti, povelje, ugovori i izvještaji prilično su nerazumljivo i dosadno štivo. I pri tome mnogi misle da je to zapravo samo mrtvo slovo na papiru. Lijepo zvuči, ali nikoga ne obavezuje. Primjeice, što za običnog građanina znači Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima ili Treći periodični izvještaj o primjeni ove Povelje. Ili što za prosječnog »manjinca« znači ova Povelja i izvješće o njezinoj primjeni? Što ona znači, primjerice, u pogledu opstanka radijskih programa na manjinskim jezicima, ili što znači za uposlenike ovih medija? 

U ovom izvještaju pod naslovom »Novine koje se očekuju tijekom narednog ciklusa monitoringa primjene Povelje« navodi se i vrlo aktualna privatizacija medija a koja će pogoditi i programe na manjinskim jezicima. U izvještaju se navodi kako postoji zakonska obveza  privatizacije do 1. srpnja, ali da će se ona obavljati na način kojim se osigurava kontinuitet u proizvodnji medijskih sadržaja od javnog interesa u razdoblju od 5 godina od dana zaključivanja ugovora o prodaji kapitala. Kontinuitet u proizvodnji medijskih sadržaja, podrazumijeva i obvezu održavanja udjela programskog vremena na pojedinim jezicima nacionalnih manjina, odnosno udjela informativnih, obrazovnih, znanstvenih, kulturno-umjetničkih, dječijih, zabavnih, sprotskih i drugih programskih sadržaja od javnog interesa na pojedinim jezicima nacionalnih manjina, u skladu s programskom shemom koja je važila u razdoblju od 12 mjeseci prije dana stupanja na snagu ovog zakona. Međutim, malo tko vjeruje da će se ova obveza ispoštovati i da će manjinski programi opstati. Tako, upozoravaju iz Hrvatskog nacionalnog vijeća, trosatni dnevni  program na hrvatskom jeziku na Radio Subotici i dvosatni tjedni program Radio Bačke će praktično nestati bez jasnog alternativnog rješenja, osobito u pogledu financiranja, kako sada stvari stoje. A stvari sada stoje tako da Agencija za privatizaciju do sada nije objavila niti jedan javni poziv za prodaju gotovo 80 medija. Nitko ne zna što čeka ove medije, uposlenici na ovim medijima su »ni na nebu ni na zemlji« a malo tko vjeruje da će se novi kupci pridržavati obveza o zadržavanju programske sheme i programa na manjinskim jezicima. Zna se samo to da, ukoliko se ne pojavi kupac ili nitko od zaposlenih ne preuzme vlasništvo, medij u vlasništvu države, pokrajine ili lokalne samouprave se gasi. Strani eksperti su »izrazili zabrinutost« da će predstojeći proces privatizacije medija dovesti u pitanje dosadašnji nivo informiranja na manjinskim jezicima u elektroničkim medijima. A što kažu domaći  eksperti? Kao prvo navode kako u Srbiji ima previše medija od kojih će jedan broj neminovno nestati. »Najveći problem će biti u malim lokalnim sredinama, napose s mješovitim etničkim stanovništvom, gdje su potrebni i mediji koji informiraju na manjinskim jezicima«, kaže profesor Fakulteta političkih nauka za Radio Slobodna Europa Rade Veljanovski. Međutim, kaže on »ako takav medij nestane u ovom procesu sređivanja stvari, to ne znači da ga ljudi koji imaju interesa, ne mogu osnovati odmah poslije toga. Dakle, to je jednostavno tako i svuda u svijetu je tako. Vi ne možete u svijetu kapitalizma nikome garantirati opstanak, pa ni medijima«. To je točno, ali je točno i to da država garantira i piše po raznim izvještajima da poštuje sva manjinska prava i garantira informiranje, obrazovanje, kulturu, službenu uporabu manjinskih jezika. Samo da ne bude na kraju ono: mi vam dajemo sva prava, a vi osigurajte novce ako baš želite medije i škole na vlastitom jeziku.

J. D.