Tema

Iako je posao koji obavljamo dio našeg identiteta, ne smijemo stavljati znak jednakosti između sebe i radnog mjesta. Primarne trebaju biti naše sposobnosti i vještine. Tako je naš identitet ono što nosimo sa sobom čak i kada ostanemo bez radnog mjesta. Kao i onda kada stalno razvijamo svoje sposobnosti i svjesni smo koliko vrijedimo, gubitak posla je, kao i svaki drugi gubitak u životu, veoma stresan i zahtijeva razdoblje oporavka. To razdoblje daleko je lakše onima koji imaju neku bazičnu sigurnost i socijalnu podršku, prije svega to su stabilna obiteljska situacija i neopterećenost kreditima i drugim ozbiljnijim financijskim izdacima. Većina, nažalost, nema vremena za psihološki oporavak od stresa, što pronalaženje novog posla čini dodatno teškim.

 

 

Utjecaj krize

 

Loša gospodarska situacija u zemlji ograničila je broj raspoloživih radnih mjesta. Ljudi su danas primorani prihvatiti poslove za male, neadekvatne novčane naknade i bez ikakve socijalne zaštite. Psihologinja Nada Vereš u svakodnevnom je kontaktu s ljudima koji radi različitih životnih poteškoća, pa tako i radi gubitka posla, kod nje traže psihološku podršku. O posljedicama gubitka posla govori sljedeće: »Gubitak posla je jedan od najstresnijih događaja u životu ljudi i svakako ostavlja traga na cijelu obitelj. Meni se kao psihologu javljaju ljudi koji ne mogu psihološki prevazići gubitak posla. Osjećaju strah, anksioznost, nesigurnost. Mnogima je odlazak na posao značio i socijalne kontakte, pa se nakon gubitka posla vremenom nađu u socijalnoj izolaciji. Također, nezaposlenost i nedostatak sredstava za život dovodi do poremećaja partnerskih odnosa. Problem je u tome što nova, duboko frustrirajuća situacija mijenja odnose u korijenu, pa treba napraviti nove prioritete. Kada izgube posao žene su često izložene ekonomskom nasilju, jer joj suprug uskraćuje novčana sredstva, samostalno kontrolira obiteljski proračun i optužuje je za neracionalno trošenje. Kada muškarac izgubi posao, budući da mi živimo u društvu u kojem su još uvijek uvriježena tradicionalna patrijarhalna shvaćanja odnosa u obitelji, događa se da uslijed nemogućnosti pronalaženja novog posla, dolazi do pojave alkoholizma i obiteljskog nasilja. Takvi muškarci gube samopouzdanje, jer je njihov položaj hranitelja obitelji ugrožen. Gubitak posla najviše pogađa ljude srednjih godina. Iz iskustva kojeg imam iz razgovora s ljudima, poslodavci one od 40 godina i naviše percipiraju kao spore i neefikasnu radnu snagu. Ti ljudi prinuđeni su na povremene, slabije plaćene poslove, najčešće ispod njihovih profesionalnih sposobnosti i kvalitete. Nemaju vremena za djecu, obitelj i svoja zadovoljstva. Nalaze se u konstantnoj neizvjesnosti i pod velikim stresom, što nerijetko dovodi do suicidalnih razmišljanja, osjećaja besmisla i besperspektivnosti.

 

Aleksandra Prćić

 

Opširnije u tiskanom izdanju