Kolumne

Izbjeglička kriza na vrhuncu; Slovenci šalju vojsku na granicu; Izbjeglice probile prijelaz kod Bapske; U Hrvatsku u utorak ušlo više od 6.300 migranata; Srbija pozvala članice UNESKA da odbace zahtjev za prijem KIM; Djeca iz Vukovara s predsjednikom Nikolićem; Ovo su samo neki od aktualnih naslova početkom ovoga tjedna. Na svim televizijskim programima prizori policajaca s psima na slovenskoj granici koji ne propuštaju izbjeglice iz Hrvatske, a s druge strane veliki broj izbjeglica iz Srbije nastoji ući u Hrvatsku, što su i uspjeli. U toj gužvi dogodio se i incident zbog kojeg je  Srbija uputila prosvjednu notu Hrvatskoj, a hrvatska strana tvrdi da se incident nije niti dogodio. 

O svemu ovome svaki dan možemo vidjeti skoro sve, naravno iz različitih kutova ukoliko pratimo različite medije. Ove su teme važne i za sve Hrvate  u Srbiji, one čine stvarnost u kojoj živimo i naravno posvećujemo pozornost i ovim temama. Tako na primjer, u Srbiji je i dalje glavna tema Kosovo i otvaranje poglavlja u procesu pridruživanja EU i o tome govori naš sugovornik u intervjuu uvaženi profesor i diplomat Ivo Visković.

Ali ono o čemu nećete ništa vidjeti niti čuti u medijima na srpskom jeziku je da Hrvati u Srbiji proslavljaju svoj praznik, ne možete ni čuti ni vidjeti da je zamjenik šefa Misije OESS-a u Srbiji posjetio 19. listopada Hrvatsko nacionalno vijeće u Subotici, i da je predsjednik HNV-a ukazao i na problem nesprovođenja odredbi bilateralnog Sporazuma između Srbije i Hrvatske, nepoštovanje preporuka međuvladinog Mješovitog odbora, osobito onih vezanih za garantirano parlamentarno zastupanje, za probleme nefinanciranja udžbenika za nastavu na hrvatskom, nepostojanje katedre na hrvatskom jeziku, kao i onih vezanih za ostvarivanje prava na informiranje na materinjem jeziku u lokalnim medijima koje je ugroženo privatizacijom istih. 

Ne možete ni čuti ili pročitati u medijima na srpskom jeziku da je održan deseti Hosana fest, kao niti   išta saznati o različitim kulturnim i znanstvenim događanjima kao što je, na primjer, da je održan znanstveni kolokvij o Knjižnom blagu franjevačkog samostana u Subotici, da se kulturno blago samostanske knjižnice postupno otvara javnosti i široj zajednici. Rijetko koji medij o tome izvještava, čini se ne zanima ih niti povijest ni sadašnjost manjina koje ovdje žive. Osim ako se namiriše neki nazovi skandal, problem, konflikt ili incident. Svaki dan se moče čitati o skandalima, incidentima, o različitim negativnim stvarima u vezi hrvatskog naroda i hrvatske države, a u posljednje vrijeme i o hrvatskoj zajednici u Srbiji. Kako je incidentno i senzacionalističko izvještavanje o manjinama prisutno već dulje vrijeme možda nas to ne treba niti čuditi. Ali ne trebamo se s time niti miriti. Pogledajmo stvari iz nekog drugog kuta iz kuta pripadnika hrvatske manjine, i pišimo i čitajmo o tome u našem tjedniku. O jednome aspektu ovoga fenomena čitajte i u ovom broju tjednika – o nepodnošljivoj lakoći etiketiranja i o težini eventualnih posljedica kako za etiketirane osobe tako i za socijalne odnose u cjelini u društvu u kojem se etiketiranje i medijska manipulacija toliko odomaćilo da na njih više i ne reagiramo. A trebalo bi!

J. D.