![](/galerija/vesti/tema_-_izbori_hr_16-11-15-08-30-44.jpg)
16.11.2015
Most pred Vladom
S obzirom na to da niti HDZ niti SDP nisu osvojili potrebu većinu, i jedni i drugi u trećeplasiranom Mostu vide potencijalnog partnera za formiranje Vlade * Iako su uoči izbora najavljivali da neće u koaliciju niti s HDZ-om, niti s SDP-om, Most ostavio mogućnost »suradnje« i s jednima i s drugima * HDZ osvojio uvjerljivo najviše glasova dijaspore, i zbog svog programa, ali i zbog nezainteresiranosti SDP-a »za ovu temu«
Protekli parlamentarni izbori u Hrvatskoj, bar što se dvije najjače stranke tiče, bili su gotovo preslika predsjedničkih iz siječnja ove godine. Izlaznost u nedjelju od 61 posto tek je za dva postotka bila viša u odnosu na razdoblje od prije deset mjeseci, a prednost od tri zastupnika više u Hrvatskom saboru Domoljubnoj koaliciji Hrvatske demokratske zajednice (59) u odnosu na Hrvatska raste Socijaldemokratske partije (56) donijeli su glasovi u XI. izbornoj jedinici, odnosno u državama u kojima je glasovala dijaspora (prema podacima Državnog izbornog povjerenstva, Domoljubna lista osvojila je skoro 86 posto glasova).
![](/datoteke/images/Vesti/Tema - izbori HR.jpg)
Reforme ili ustupci
Ipak, ni jedni ni drugi nemaju razloga za istinsko slavlje nakon zatvaranja biračkih mjesta, jer im je zajednički strah od trećeg koji se ujedno pokazao i kao zvijezda proteklih izbora. Riječ je, naravno, o Mostu nezavisnih lista, koji, sa svojih 19 osvojenih zastupničkih mandata, može odluči(va)ti, ne samo o tome hoće li u Hrvatskoj biti formirana Vlada nego i o tome hoće li biti ponavljanja izbora. Svjestan pozicije u kojoj se trenutačno nalazi, nositelj liste Mosta Božo Petrov svojom retorikom samo je ojačao javnobilježničku izjavu, potpisanu uoči izbora, kako oni neće u koaliciju niti s HDZ-om, niti s SDP-om. Naime, nakon nesumnjivog uspjeha u nedjelju, Most je sada u situaciji da može birati bolje ponude koje mu pristignu od dvije najjače stranke u Hrvatskoj. A glavni uvjet da bi se – kako Petrov kaže »suradnja«, ali ne i koalicija s HDZ-om ili SDP-om – to i ostvarilo su reforme na kojima Most inzistira. U izbornom programu Mosta one se nazivaju »suštinskim«, a koje će dugoročno stabilizirati gospodarstvo, porezni i mirovinski sustav, uravnotežiti proračun, stabilizirati zdravstvo, unaprijediti obrazovni sustav, uvažavati socijalne razlike, koje će omogućiti da mladi svoju budućnost i egzistenciju vide i ostvare u Hrvatskoj. Gledano čisto »programski« teško da je bilo što od navedenoga neprihvatljivo za bilo koju od dvije vodeće koalicije. Međutim, stvari sigurno drugačije izgledaju kada se s načelnih prijeđe na konkretne stvari poput onih da se Most zalaže za sedam županija i preustroj lokalne uprave, pri čemu bi zadržali tek trećinu sadašnjih općina i gradova, kao i uvođenje poreza na kuće. Posebno zanimljiv dio je uvođenje fiskalne štednje, odnosno manja potrošnja države na svakom koraku, uz smanjenje zastupničkih plaća na 9.999 kuna i rezanje broja zastupnika na najviše 99.
Z.R.
Opširnije u tiskanom izdanju