Kolumne

Danas kad završavamo ovaj broj našeg tjednika (srijeda) započela je rasprava o prijedlogu proračuna za 2016. godinu u Narodnoj skupštini Republike Srbije. Proračunom su predviđeni prihodi od 997,4 milijarde dinara, a rashodi od 1.119 milijardi, dok je za plaće zaposlenih predviđeno 184,28 milijardi dinara. Deficit će, kako je planirano, iznositi 121,8 milijardi dinara. O  proračunu se do sada očitovao Fiskalni savjet, pokrajinska vlada i pojedine stranke. Prema ocjeni Fiskalnog savjeta Vlada Srbije će uspjeti ostvariti tek polovicu planiranih ušteda u narednoj godini, što nije dovoljno i dovest će do daljnjeg povećanja javnog duga. Navode i kako je proračun državne kase manje transparentan nego prošle godine, jer se nigdje ne vidi kako će biti potrošeno čak 300 milijuna eura, a prema mišljenju članova Savjeta, čini se i da su određeni troškovi u poslednjem trenutku smanjeni kako bi se prikazao manji deficit. Nadalje, ističu i da proračun ne pokazuje ni kako će biti raspodijeljeno 29.000 radnih mjesta koja će biti ugašena, pri čemu izgleda da nisu ni predviđeni izdaci za sve potrebne otpremnine. Savjet zamjera i na netransparentnosti, osobito u pogledu poticaja države prema raznim poduzećima, gdje se uopće ne navodi koliko će novca biti dano za koje poduzeće.

Postavlja se i pitanje opstanka RTS-a i RTV-a s četiri milijarde dinara iz  proračuna (umjesto devet u ovoj godini) uz uvjet da pretplatu redovito plaćaju sva kućanstva u Srbiji i da RTS racionalizira svoje poslovanje, što u Savjetu ne smatraju izvodljivim. Zbog toga očekuju da će država morati na kraju ipak izdvojiti više novca za javni servis. S konferencije o ulozi i izazovima javnih servisa, koju su organizirali RTS i RTV u suradnji s veleposlanstvima Švedske  Hrvatske i uz potporu Izaslanstva EU u Srbiji održane također u danu kada je započela rasprava o proračunu, poručeno je pak da su javni medijski servisi koji se nalaze u situaciji neizvjesnog financiranja bitan element svakog demokratskog društva – njihova odgovornost je da informiraju, da budu kredibilni, pouzdani i nepristrani izvori informacija, bez obzira na način njihovog financiranja. Veleposlanik Hrvatske u Beogradu Gordan Markotić istaknuo je da je pitanje javnih medijskih servisa značajno u pogledu europskih integracija jedne zemlje jer se pregovaračko poglavlje 23 bavi, među ostalim, slobodom medija. Ne znamo je li se na ovoj konfefrenciji razgovaralo i o manjinama u javnim servisima i manjinskim medijima, ali znamo da smo i sami u neizvjesnoj situaciji glede financiranja. Sve se češće čuje da su i manjinski pisani mediji pred novim početkom. Da li zbog umanjenog vojvođanskog proračuna, da li zbog stalnih prigovora na navodnu etatizaciju i politizaciju manjinskih medija – ma što to značilo. Ministarstvo kulture Srbije odbilo je komentirati i dati odgovor na ovu najavljenu promjenu, jer, kako su rekli za naš tjednik, ovo su informacije s internog razgovora rada radne grupe za izradu Akcijskog plana za ostvarivanje prava manjina, u sklopu poglavlja 23. S druge strane, kolega iz srpskog manjinskog tjednika u Hrvatskoj nam poručuje kako se »manjinske zajednice u Srbiji trebaju oduprijeti pokušajima da se mediji svedu na udruge, vodeći se logikom da 'manjina nije udruga'«. Čini se zaista da za razliku od novinara i novinarskih udruga koji već godinama »navijaju« za privatizaciju medija ili udruge i projektno financiranje manjinci bolje razumiju manjince. Iako postoje i razlike, u konačnici nalazimo se u istoj koži. 

J. D.