Aktualno
14.04.2016
Partnerski odnos vlasti i manjina – dalek ideal
Prema priopćenju predsjednika Saveza vojvođanskih Mađara Istvána Pásztora, ta stranka je s nerazumijevanjem primila informaciju da je Hrvatska, vezano za pitanje procesa pristupanja Srbije Europskoj uniji, postavila uvjete za otvaranje poglavlja 23, koje sadrži važna pitanja za manjinske nacionalne zajednice.
»Ovo je«, dodao je Pásztor, »posebno zapanjujuće zbog toga što je hrvatska nacionalna zajednica bila veoma kooperativna kod izrade Manjinskog akcijskog plana, koji je Vlada Srbije usvojila 3. ožujka 2016. godine, i koji na dugoročnu stazu, do dana pristupanja EU, propisuje što Srbija treba uraditi po pitanju manjinskih nacionalnih zajednica.«
O izjavama i tvrdnjama koje sadrži ovo priopćenje Pásztora, razgovarali smo s predsjednikom Hrvatskog nacionalnog vijeća Slavenom Bačićem, koji je bio član Posebne radne skupine za izradu nacrta Akcijskog plana za nacionalne manjine.
Kako komentirate izjavu predsjednika SVM-a Istvána Pásztora u kojemu kaže da Hrvatska skoro na ucjenjivački način blokira otvaranje poglavlja 23 i time rješavanje pitanja za manjinske zajednice?
»Ocjena predsjednika SVM-a da Republika Hrvatska blokiranjem pregovora o poglavlju 23 blokira i rješavanje važnih pitanja za manjinske zajednice, zanemaruje činjenice da su interesi manjinskih zajednica različiti, pa čak i suprotstavljeni. Na ovaj način, s jedne strane, Pásztor prihvaća zahtjeve vladinih dužnosnika prilikom izrade nacrta Akcijskoga plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina da svi zahtjevi manjina moraju biti usuglašeni i jedinstveni, čime je zaštita manjinskih prava spuštena na najnižu razinu. No, s druge strane, on istodobno i potvrđuje razlike među manjinama – ako je Akcijski plan dobar za mađarsku zajednicu, ali ne i za neke druge, onda ga moraju prihvatiti i sve članice EU koje imaju manjine u Srbiji!?«.
Z. Sarić
Opširnije u tiskanom izdanju
