Aktualno
25.07.2016
Pristupni pregovori Srbije sa EU
Pristupni pregovori Srbije sa EU
Otvorena poglavlja 23 i 24
Njemačka premijerka Angela Merkel je na 3. summitu berlinskog procesa u Parizu početkom srpnja obavijestila srbijanskog premijera Aleksandra Vučića da su uklonjene i posljednje prepreke za otvaranje Pregovaračkog poglavlja 23 i 24 o vladavini prava i ljudskim pravima, u pregovorima Srbije o pridruživanju EU. U prethodnom razdoblju Hrvatska je iznijela svoje primjedbe u vezi s otvaranjem pregovaračkih poglavlja Srbije na putu k Evropskoj uniji, koje su tijekom razgovora s ostalim članicama EU uvažene.
Najava Merkelove se obistinila u ponedjeljak, 18. srpnja, kada je Srbija u Bruxellesu otvorila pregovore u ta dva ključna poglavlja u pristupnim pregovorima, koja će biti zatvorena tek na kraju pregovaračkog procesa.
»Ovo je iznimno veliki i važan dan za Srbiju, jer on pokazuje naš strateški put, našu privrženost reformama koje su pred nama«, rekao je srbijanski premijer Aleksandar Vučić, koji je predvodio izaslanstvo svoje zemlje na konferenciji o pristupanju.
Povjerenik za pregovore o proširenju i susjedsku politiku Johannes Hahn rekao je da se sada Srbija treba usredotočiti na učinkovitu provedbu reformi i da je na zemlji kandidatkinji da definira brzinu pregovoračkog procesa, te da će ukupni napredak ovisiti o napretku u ključnim područjima koja se odnose na vladavinu prava i o napretku u odnosu na Kosovo.
Prema novom pristupu u pregovorima o članstvu, EU je uveo privremena mjerila po kojima će se mjeriti napredak zemlje kandidatkinje. U poglavlju 23 Srbija ima 50 privremenih mjerila, a u poglavlju 24 njih 41. Ta mjerila uključuju zakonodavno usklađivanje, snažne mehanizme monitoringa, institucionalne aranžmane, stvarne rezultate u provedbi reformi i odgovarajuće administrativne kapacitete i resurse za provedbu pravne stečevine u tim poglavljima.
Za otvaranje poglavlje 23 Hrvatska neko vrijeme nije davala suglasnost, tražeći jamstva da Srbija neće zloupotrebljavati svoj Zakon o univerzalnoj jurisdikciji za suđenja za ratne zločine, osiguranje prava hrvatske manjine u Srbiji i punu suradnju s Haškim sudom. U zajednička pregovoračka stajališta EU ušla je na hrvatski zahtjev formulacija kojom se ističe »potreba za regionalnom suradnjom i dobrosusjedskim odnosima u procesiranju ratnih zločina, uključujući i cilj da se izbjegne sukob nadležnosti.«
Ministar vanjskih poslova Hrvatske Miro Kovač ponovio je u ponedjeljak da Srbija mora suspendirati Zakon o univerzalnoj jurisdikciji, dok je ministar branitelja Tomo Medved upozorio da, ukoliko Srbija ne stavi izvan snage taj Zakon, poglavlje 23 može ostati blokirano i 20-30 godina.
Medved je u ponedjeljak imao sastanak s Kovačem i premijerom Tihomirom Oreškovićem, na kojem je izražena zabrinutost zbog nedavnih izjava srpskih političara u svezi spornog Zakona.
Poslije sastanka, Kovač je novinarima rekao da će Srbija morati suspendirati Zakon o univerzalnoj jurisdikciji i surađivati s Haškim sudom i sve odluke primjenjivati i uvažavati, ponovivši zahtjeve koje je hrvatska strana iznosila kao uvjet za suglasnost za otvaranje poglavlja 23 i 24.
»To sve Srbija ima obvezu uraditi od danas, od kad je prihvatila pregovarački okvir. Očekujemo da ne komentira na svoj specifičan način ove obveze, koje su prihvatili danas u Bruxellesu, nego očekujemo da primjenjuju obveze«, rekao je Kovač i
dodao da Hrvatska ima svoje pravosuđe i Srbija ne može biti nadležna za hrvatske državljane.
Medved je rekao da je nedopustivo postupanje po univerzalnoj jurisdikciji.
»Mi ne želimo nagađati koliko ima fantomskih optužnica. Mi smo samostalna država koja je vodila obrambeni rat i nedopustivo je postupanje po univerzalnoj jurisdikciji. Hrvatski branitelji više nikada neće biti progonjeni ni od koga«, rekao je
ministar branitelja i upozorio da ako se Srbija ne bude ponašala profesionalno, prema rokovima koje oni očekuju, i stavi izvan snage taj Zakon, »poglavlje 23 bit će blokirano, ako treba, i 20-30 godina.«
Z. S.
