Tema

DSHV –  borba za dostojanstvo i ravnopravnost

Ministri vanjskih poslova u tehničkim Vladama Srbije i Hrvatske, Ivica Dačić i Miro Kovač prisustvovali su obilježavanju 26 godina od osnivanja Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini * Dvojica su ministara istaknula da se dva desetljeća nakon ratnih sukoba obje zemlje trebaju okrenuti budućnosti, ali da na tom putu ne treba ostaviti neriješena pitanja iz prošlosti

 

»Demokratski savez Hrvata u Vojvodini je na obilježavanju 26. obljetnice ugostio dva ministra vanjskih poslova u tehničkim vladama dviju država: hrvatskog Miru Kovača i srbijanskog Ivicu Dačića. To nije svakidašnji događaj za hrvatsku zajednicu ovdje u Srbiji. Nakon duljeg vremena ignoriranja i prešućivanja bili smo domaćini tako značajnim gostima. Jedna od tema bila je i položaj hrvatske zajednice. Čuli smo ohrabrajuće riječi glede rješavanja problema naše manjinske zajednice i mislim da možemo s jednom snažnijom odlučnošću ići dalje kada je u pitanju rješavanje problema s kojima se suočava hrvatska zajednica u Srbiji«, rekao je predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov nakon što su na koferenciji za novinare 15. lipnja, u Domu te stranke u Subotici, ministri vanjskih poslova dviju država poručili da su Srbija i Hrvatska spremne rješavati sva otvorena pitanja i na bilateralnoj razini i u okviru europskog pregovaračkog procesa Srbije, koji Hrvatska podržava i spremna je pomoći.

Žigmanov je istaknuo i da DSHV ima zastupnika u republičkom parlamentu, na temelju dobre volje koalicijskog partnera na proteklim izborima, Demokratske stranke, ali da to nije ono što DSHV očekuje.

»DSHV očekuje dosljednju primjenu bilateralnog Sporazuma između dvije države o zaštiti manjina, primjenu točke 9, a to su garantirani mandati, ono što ima srpska zajednica u Hrvatskoj – samostalnu izbornu jedinicu, sa samostalnim izborom kandidata koji će predstavljati hrvatsku zajednicu, a ne predizborno koaliranje i to ne samo na republičkoj razini, nego na svim razinama – i na pokrajinskoj i na lokalnim, jer ne želimo biti objekti političkih grupacija, zbrajanja rezultata i odmazde, kao što je sada slučaj u pojedinim lokalnim samoupravama, zbog našeg sudjelovanja u predizbornoj koaliciji.«

 

Stožer politički organiziranih Hrvata

 

Obilježavanje godišnjice DSHV-a počelo je misom u subotičkoj franjevačkoj crkvi Svetog Mihovila, a potom je nastavljeno u sjedištu DSHV-a. Prije svečanog početka obilježavanja godišnjice, dvojica ministara su razgovarali u Gradskoj kući. Ministar Dačić je obilježavanju ove godišnjice bio prisutan kao izaslanik mandatara nove srbijanske Vlade Aleksandra Vučića, dok je ministar Kovač bio izaslanik predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar – Kitarović. Uzvanicima, gostima i novinarima se prvi obratio predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov.

 

»Svi neka ste dobrodošli na obilježavanje – za Hrvate u Srbiji velikog događaja – 26 godina od obnove političkoga organiziranja ovdašnjih Hrvata, čija se povijest mjeri s više od stotinu godina. Dobrodošli u Dom DSHV-a, stranke koja je od osnutka bila i do danas je ostala najvažniji stožer politički angažiranih Hrvata u Vojvodini, te njihov najutjecajniji čimbenik. Riječ je, to treba i sada istaknuti, o političkoj stranci kojoj se imaju zahvaliti brojna postignuća koja je hrvatska zajednica u Vojvodini od 1990-ih godina ostvarila. Dopustite da na ovom mjestu zahvalim svim predšasnicima koji su nesebično tomu pridonijeli. I informiranje i obrazovanje na hrvatskome jeziku, kao i službena uporaba hrvatskoga jezika te razvoj kulturnog stvaralaštva među vojvođanskim Hrvatima bili bi puno siromašniji da nije bilo političkoga djelovanja brojnih članova DSHV-a. Stranka je, naime, bila od presudne pomoći prilikom osnutka novih institucija i organizacija u područjima značajnim za ostvarivanje manjinskih prava«, rekao je |Žigmanov i istaknuo kako se tijekom proteklih 26 godina postojanja DSHV prepoznavao po stalnoj zauzetosti za dostojanstvo Hrvata u Vojvodini i političko djelovanje za njihovu ravnopravnost u srbijanskom društvu. 

»Ostvarenje takvih političkih ciljeva do sada je, a i nadalje će podrazumijevati isključivo demokratska sredstva i demokratske metode. Na to nas obvezuju ne samo vlastita uvjerenja i povijest djelovanja, nego i temeljni programski dokumenti DSHV-a. Treba ponovno istaknuti kako je DSHV od svojega osnutka, zahvaljujući svojemu čelništvu, priznavao demokraciju i njezina načela kao jedine legitimne načine svojega djelovanja. Od samoga osnutka posvećenost europskim vrijednostima i težnja k europskim integracijama nikada nisu bili dovođeni u pitanje. Tako ima biti i u buduće!«, rekao je Žigmanov.

 

 

Institut zajamčenih mandata

 

Govoreći o ravnopravnosti Hrvata u Vojvodini, Žigmanov je rekao sljedeće:

»Kada je riječ o dostojanstvu Hrvata u Vojvodini, o našim stalnim zahtjevima za pozitivnim priznanjima, za prestanak politike isključivanja, za otklone od prešućivanja i ignoriranja, hrabro i odlučno nastavljamo s nesebičnim zauzimanjem da se Hrvati u Vojvodini u javnosti ne percipiraju na negativni način, da ne trpimo akte diskriminacije, već da kao Hrvati u vlastitom dostojanstvu budemo jednako tretirani kao i svi drugi građani Srbije. To je temeljni preduvjet za političku slobodu Hrvata u Vojvodini! Ne želimo imati vanjske prisile u našem djelovanju od strane nositelja moći, već takve uvjete koji omogućuju pozitivno samoodređenje građana hrvatske nacionalnosti u Srbiji. Ovo je još uvijek aktualno ne samo kada je riječ o bunjevačkom pitanju.«

Žigmanov je naglasio da će se DSHV nastaviti zalagati za ostvarenje sloboda u sredinama gdje je bilo etnički motiviranog nasilja i etničkoga protjerivanja 1990-ih, što mora imati za posljedicu i memoriranje hrvatskih žrtava iz toga razdoblja. 

»S time je povezano i pitanje ravnopravnosti Hrvata u Vojvodini. Još uvijek na ovome planu Hrvati imaju brojnih i velikih problema. Stoga se moramo nastaviti boriti za pravo Hrvata na sudjelovanje u donošenju političkih odluka, što podrazumijeva institut zajamčenih mandata, zatim na jednake mogućnosti sudjelovanja u javnom životu, prije svega se to odnosi na probleme koji postoje u obrazovanju, a ako se ne budemo obrazovali, budućnosti nećemo imati, i na zapošljavanje, osobito u državnim institucijama i javnim ustanovama. Naša se zalaganju imaju odnositi i na kvalitetu uvjeta života u naseljima u kojima Hrvati žive, te na područje ekonomije – želimo živjeti od rada, te smo zainteresirani za politike koje se odnose na poljoprivredu, na razvoj poduzetništva, programe namijenjene ruralnim sredinama«, rekao je Žigmanov i naglasio kako će posebno inzistirati na postizanju suštinske jednakosti s drugim sličnim nacionalnim zajednicama kada je riječ o manjinskim pravima. 

»Hoćemo isto vrijeme za televizijske i radijske programe, hoćemo istu količinu sredstava iz republičkog, pokrajinskog i proračuna lokalnih samouprava za rad hrvatskih institucija i organizacija, hoćemo katedru za hrvatski jezik i književnost. Svaka druga rješenja bit će nastavak diskriminacije Hrvata u Vojvodini! Naravno, to ne znači da će pripadnici drugih zajednica zbog toga trpjeti štete! Naprotiv, DSHV će nastaviti surađivati i stvarati mostove prijateljstva s pripadnicima svih nacionalnih zajednica s kojima žive.«

 

Ostvarenje programskih sadržaja

 

Žigmanov je rekao da će se navedeni programski ciljevi i sadržaji moći ostvariti uz nesebično zalaganje kako vodstva tako i svekolikog članstva DSHV-a, u zajedničkom i sinergijskom djelovanju brojnih i različitih čimbenika. 

»Tu prije svega mislim na stalnu suradnju s Hrvatskim nacionalnim vijećem, našim manjinskim samoupravnim tijelom, napose na planu koordiniranoga djelovanja glede ostvarivanja manjinskih prava Hrvata u Srbiji. Isto tako, potrebna je i suradnja s Katoličkom crkvom, zatim s onim Hrvatima koji su zbog različitih razloga, a protiv svoje volje, morali svoj zavičaj zamijeniti s drugim, kao i s Hrvatima koji su organizirani kroz kulturne i druge hrvatske udruge u Vojvodini. Suradnja dakako mora postojati i s političkim strankama, što je osjetljivo područje. No, vjerujem kako će se ona ostvarivati s onim političkim strankama u Srbiji koje će biti spremne ispuniti naše konkretne a legitimne zahtjeve glede dostojanstva i ravnopravnosti ovdašnjih Hrvata. Naravno, partnerstvo se treba graditi i s civilnim društvom u Srbiji, osobito onim koje je posvećeno demokratskim vrijednostima, vladavini prava i kulturi prava manjina.

Na koncu, ali ne i na posljednjem mjestu, jedan dio navedenih aktivnosti DSHV-a ostvarit ćemo u suradnji s Republikom Hrvatskom, 28. članicom Europske unije, njezinim institucijama, te političkim organizacijama. Od njih očekujemo razumijevanje naših potreba te djelatnu zauzetost i pomoć u rješavanju problema, čega smo bili svjedoci u posljednje vrijeme. Dolazak dvojice ministara vanjskih poslova na današnje obilježavanje obljetnice hrabri i budi nadu da će naši legitimni zahtjevi za ravnopravnost Hrvata u Vojvodini, u Srbiji biti ostvareni«, rekao je Žigmanov.

 

 

 

Konkretna politička volja

.

 

U nastavku je ministar Dačić prenio obećanje premijera Vučića da će se osobno založiti za rješavanje problema hrvatske manjine u Srbiji, poglavito u području obrazovanja, temeljnih prava i medija. Čestitajući godišnjicu,  Dačić je izrazio zadovoljstvo što je ponovno u Subotici, gdje je nedavno potpisana Deklaracija o unaprjeđenju odnosa Srbije i Hrvatske.

»Podsjetit ću da su naše dvije države još 2004. godine, uspostavile pravni okvir za zaštitu manjina i u tom pravnom aktu koji su ratificirala oba parlamenta, srpski i hrvatski 2005. godine, sadržano je sve što je neophodno za potpuno i dosljedno ostvarivanje manjinskih prava. To je Sporazum između Državne zajednice Srbije i Crne Gore i Republike Hrvatske o zaštiti prava srpske i crnogorske manjine u Republici Hrvatskoj i hrvatske manjine u Srbiji i Crnoj Gori«, rekao je Dačić i dodao kako samo postojanje Sporazuma nije dovoljno za dostizanje željenog stanja kojem teži svaka manjinska zajednica na ovim prostorima koji je nekad bio zajednička država. 

»Zato moram izraziti ogromno zadovoljstvo što se poslije dugo vremena na obje strane akumulirala konkretna politička volja da se pokrene i intenzivira politički dijalog na najvišoj razinini koji je bio u očiglednom zastoju proteklih godina.«

Dačić je rekao da Srbija poštuje što je hrvatska manjina u dugotrajnoj i čvrstoj vezi sa svojom maticom i što hrvatska zajednica u Srbiji uspješno artikulira svoje političke ciljeve i čuva svoj identitet, kulturu, tradiciju i vjeru.

 

»U ukupnim odnosima Srba i Hrvata potrebno je što više se susretati, što više razgovarati, upoznati se, upoznati probleme manjina koje žive u obije države. Srbija je iskreno pozdravila ulazak Hrvatske u Europsku uniju i izuzetno cijenimo što je Hrvatska dala suglasnost za otvaranje poglavlja 23 i 24. Također, cijenimo što je organizirala  tehničku potporu Srbiji kroz projekte Centra za izuzetnost hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova i što je u tijeku vrlo intenzivna suradnja u okviru prekograničnih IPA projekata EU, koji su namijenjeni međuopćinskoj suradnji i ekonomskom razvoju. Nadamo se da će dalja potpora Hrvatske pozitivno utjecati i na ekonomski razvoj graničnih općina Srbije u kojima postoji dominantna potreba za razvojem poljoprivrede«, rekao je Dačić.

 

 

 

Angažman DSHV-a

 

 

Na početku obraćanja, hrvatski šef diplomacije Miro Kovač naglasio je da Hrvatska poseban akcent stavlja na zaštitu prava svojih sunarodnika širom svijeta.

»Želimo da nedavno potpisanu Deklaraciju provedemo u djelo, jer je to obveza i Srbije i Hrvatske. DSHV-u čestitam 26. obljetnicu. Toliko dug angažman zahtijeva hrabrost i upornost i odlučnost. Osnutak DSHV-a je bio presudan za opstanak i ostanak Hrvata i njihovo pozicioniranje u Srbiji. Unatoč teškim vremenima, DSHV je nastavljao svoj put, pa se iz narodnog pokreta izgradio u političku stranku, a posebice nakon 2000-te godine, kada je DSHV počeo biti u mogućnosti svoje djelovanje usmjeriti prema ispunjenju proklamiranih manjinskih prava Hrvata. Pozitivni koraci u tom pravcu su vidljivi. Hrvati u Srbiji organizirani su i putem Hrvatskog nacionalog vijeća, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, počelo je izlaziti glasilo Hrvatska riječ. Hrvatski jezik je u službenoj upotrebi u nekoliko općina, a odvija se, doduše s poteškoćama, nastava na hrvatskom jeziku. Međutim, kao što srpska manjina ima zagarantirana tri mjesta u hrvatskom Saboru, tako želimo da i hrvatska manjina ima garantirane zastupničke mandate u republičkoj Skupštini«, rekao je Kovač i naglasio da za Hrvatsku nije prihvatljivo da se u Srbiji podižu optužnice protiv hrvatskih državljana, nakon čega je Dačić rekao da je Srbija Zakon o univerzalnoj jurisdikiciji donijela prije 14 godina uz potporu međunarodnih faktora, ali da se danas ne raspravlja o tome, već da će o tome  biti riječi narednih godina dok traju pristupni pregovori Srbije s EU.

 

Volja i put

 

Kovač je rekao i da spomenuti Zakon morati biti izmijenjen. 

»To neće biti jednostavno, ali gdje postoji volja, očekujem da ima i puta. Od rata je prošlo više od 21 godine i došlo je vrijeme da dvije države imaju zdrave temelje za dugoročnu suradnju. Pitanja iz rata se moraju riješiti, a tako će ta pitanja, kao što su nestale osobe, biti i jedan od europskih kriterija«, naglasio je Kovač.

»Mi ćemo se zalagati da Srbija uđe u EU, ali ćemo tražiti da svi kriteriji budu implementirani. Oni su zacrtani u Poglavlju 23«, poručio je šef hrvatske diplomacije.

Prema njegovim riječima, postoji pozicija EU što se tiče poglavlja o vladavini prava i osnovnim pravima, a tu je jasan kriterij da se sporni Zakon mora promijeniti.

»Uvjeren sam da će do toga doći, jer je u interesu Srbije da uđe u EU«, rekao je Kovač i

ponovio u više navrata da će Srbija morati prilagoditi svoj zakon mjerilima koja su integrirana u pregovaračku platformu za Srbiju.

Na pitanje novinara kako komentira ove izjave svog hrvatskog kolege Dačić je  odgovorio:

»Taj Zakon u vrijeme donošenja prije 14 godina je imao veliku potporu međunarodnih faktora, Haaškog tribunala, a donijet je da bi se mogli goniti ratni zločinci. Kovač zna da ne postoje jasna pravila kada je riječ o tome i da postoji 10 zemalja koje imaju slične probleme. To je proces pregovora i dogovora«, rekao je Dačić i naglasio da treba naći najbolja rješenja da se obuhvate svi koji su počinili ratni zločin i da poslije svih ratova treba riješiti pitanja tko je optužen za što.

»Mi također imamo primjedbi. Tražili smo od hrvatske vlade koliko je Srba na optužnicama. Netko krene na more i on bude uhićen. Krenu i neki vaši, pa budu uhićeni. Hoćemo li sto godina živjeti u tim uvjetima? Kada formirate Vladu, ozbiljno razmislite o tim pitanjima«, naglasio je Dačić i izrazio žaljenje što, iako se o rješavanju tih tema govorilo još prije više godina, ništa se nije uradilo, jer se radne grupe nisu sastajale.

»Odvojimo političke govore od pragmatizma, pa da rješavamo sva pitanja. Trebamo se ponašati racionalno. Želimo s Hrvatskom dijeliti zajedničke interese«, naglasio je Dačić.

Kovač je odgovorio da se rat nije vodio u Srbiji, već u Hrvatskoj, te da će se pitanja ratnog naslijeđa morati rješavati, i to u okviru pristupnog procesa Srbije EU.

»To nisu kriteriji samo Hrvatske, već svih zemalja EU«, rekao je Kovač.

Svečanosti 26 obljetnice DSHV-a prisustvovali su i predsjednik Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj Ivan Gugan, predstojnik Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, veleposlanik Republike Hrvatske u Srbiji Gordan Markotić, generalni konzul RH u Subotici Velimir Pleša, predsjednik HNV-a Slaven Bačić, kao i predstavnici Katoličke crkve, hrvatskih kulturnih udruga i medija. 

Nakon proslave u Domu DSHV-a, dužnosnici Srbije i Hrvatske, i njihovi domaćini, boravili su u Tavankutu, gdje su prisustvovali festivalu Kulturna baština Bunjevaca bez granica.

Z. Sarić