Pjesnička posveta svim Srijemcima i Sremicama
Predstavljene knjige Ljubice Kolarić Dumić »Ususret svojoj zvijezdi« i »Uz baku je raslo moje djetinjstvo« te novinska izdanja Panonskog instituta iz Pinkovca
U organizaciji Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata u Zagrebu je 15. ožujka održana književna večer na kojoj su predstavljene knjige Ljubice Kolarić Dumić »Ususret svojoj zvijezdi« i »Uz baku je raslo moje djetinjstvo« te novinska izdanja Panonskog instituta iz Pinkovca »Panonski ljetopis« i »Panonski list«.
Književnu večer je u ime organizatora otvorio Mato Jurić, predsjednik Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, a o izdanjima su govorili doc. dr. sc. Sanja Vulić, prof. Đuro Vidmarović i dr. sc. Robert Hajszan.
Moderatorica književne večeri doc. dr. sc. Sanja Vulić s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu prvo je predstavila dr. Roberta Hajszana iz Pinkovca u južnom Gradišću, ustvrdivši kako je ovaj dokazani domoljub dugi niz godina bio profesor na dvojezičnoj gimnaziji u Borti (Oberwart), te predavao hrvatski jezik i povijest na Pedagoškoj akademiji u Željeznu.
»Dr. Hajszan je 1993. godine osnovao Panonski institut (Pannonisches Institut) i bio njegov dugogodišnji predstojnik, a godinu dana kasnije pokrenuo je i Panonski ljetopis (Pannonisches Jahrbuch) i Panonski list, čiji je i urednik«, rekla je dr. Vulić i dodala, kako se ta dva lista čitaju od Gradišća, Subotice, Mađarske do Boke i Hrvatske, a najviše pišu o gradišćanskim Hrvatima, kao i o Hrvatima u dijaspori.
Vrsna i u poeziji za odrasle
Govoreći o knjizi Ljubice Kolarić Dumić »Ususret svojoj zvijezdi«, koju je također izdao Panonski institut, dr. Vulić je naglasila kako je ova vrsna pjesnikinja za djecu ovom knjigom dokazala da je isto tako vrsna i u poeziji za odrasle. »Knjiga nosi simbolični naslov 'Ususret svojoj zvijezdi', a započinje ciklusom punim simbolike, vezanim uz četiri godišnja doba. Tematske cjeline toga ciklusa naslovljene su: 'Proljeće', 'Ljeto na selu', 'Moje jeseni' i
'Daleke bijele ravni'. U tematskoj cjelini 'Proljeće' donosi uvjerljive pjesničke slike proljetne prirode, kao što su proljetne boje, zvukovi, okusi i kretanja u prirodi, uključujući i doživljaj kušanja još nezreloga voća, dok je najduža tematska cjelina 'Moje jeseni' u kojima piše o jesenskim plodovima koji svima donose radost, a za kojom slijedi sjeta zbog skorog umiranja prirode, što je Ljubici zapravo simbolika umiranja hrvatskoga Srijema«, rekla je dr. Vulić i zaključila kako je ova knjiga stihova svojevrsna pjesnička posveta svim Srijemcima i Srijemicama, svim prognanicima, svim roditeljima i svim ljudima dobre volje, te da
ražalošćenima ona može biti utjeha, a ostalima poticaj da ustraju u plemenitosti srca, pa i onda kada se to u suvremenom svijetu naopako okrenutih vrijednosti izruguje i omalovažava.
Knjiga pripovijedaka
Dr. Robert Hajszan predstavio je svoj Panonski institut i novinska izdanja koja on izdaje, dok je prof. Đuro Vidmarović govorio o knjizi »Uz baku je raslo moje djetinjstvo« u izdanju Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata.
»Poznata hrvatska književnica Ljubica Kolarić-Dumić objavila je knjigu pripovijedaka nadahnuta svojim djetinjstvom i najdražom osobom koja se uz djetinjstvo veže, svojom bakom. Takva su sjećanja obično nježna, topla, sjetna i očaravajuća. Tako bi bilo i s djelom naše književnice, da nije zla koje je sve rečeno prekrilo i preplavilo tugom, čemerom i ogorčenjem. Naime, Ljubica Kolarić, Hrvatica je rođena u velikom šokačkom selu Kukujevci«, ustvrdio je prof. Vidmarović i dodao kako je onda došla strašna 1991. kada su u masovnom egzodusu Hrvati prognani iz svog zavičaja. Ljubičina knjiga vrlo nadahnuto govori upravo o tome, kroz tri tematske cjeline: »Moji koraci«, »Pred odlaskom« i »Zašto su mi uzeli zavičaj«, a likovna oprema knjige djelo je velikog likovnog umjetnika Ivice Antolčića.
Ljubica Kolarić – Dumić je u svom govoru na kraju književne večeri zahvalila svima koji su na bilo koji način pomogli da njene knjige ugledaju svjetlo dana, kao i svim govornicima na riječima punim hvale o njenom pjesništvu.
Z. Žužić