Kolumne

Za manje od desetak dana svi državljani Hrvatske ponovno će na parlamentarnim izborima moći odlučivati o tome tko će biti zastupnici u Hrvatskom saboru. Prema sadašnjem zakonu pravo glasa imaju svi državljani, kako oni koji imaju prebivalište u Hrvatskoj tako i oni bez njega to jest – hrvatska dijaspora u svijetu, Hrvati u BiH i autohtone manjine (tzv. povijesna dijaspora). Premda više od polovice suvremenih država u svijetu (njih 115) omogućuje svim svojim državljanima, kako onima s prebivalištem tako i bez njega glasovanje na izborima, o pravu na glasovanje dijaspore postoje različita mišljenja i prijepori. Prema protivnicima jednakog biračkog prava za sve državljane oni koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj ne bi niti trebali imati pravo glasa. I zaista to biračko pravo nije potpuno izjednačeno, jer dijaspora nema pravo glasovanja na lokalnim i županijskim izborima koje je vezano uz stalno prebivalište. Ipak, protivnici jednakog biračkog prava za sve državljane smatraju da ga ne bi trebali imati uopće i takav stav najčešće obrazlažu time da ti glasači ne plaćaju porez, pa ne bi trebali niti imati pravo glasa. Međutim, građanska prava u suvremenom svijetu nigdje ne ovise o količini uplaćenog poreza jer po toj logici siromašni, nezaposleni ne bi trebali imati biračko pravo a onima bogatijima koji plaćaju više poreza bi se po toj logici glasačko pravo trebalo umnožiti razmjerno veličini plaćenog poreza. To se nekada zvalo cenzus, kada je biračko pravo bilo ograničavano upravo plaćanjem poreza, odnosno bogatstvom. Danas, kada postoji univerzalno biračko pravo, takvog uvjeta nema. Ali ostala su, čini se, i dalje takva razmišljanja. Drugi argument je da onaj koji nije stanovnik određene države ne bi trebao utjecati na donošenje zakona. Međutim, u današnjem svijetu globalizacije povećana je pokretljivost stanovnika većine razvijenih zemalja i politička prava ne vezuju se samo za teritorij. Osim toga, i oni koji ne žive u matičnom teritoriju, napuste ga iz različitih razloga, ostaju vezani uz taj teritorij – jer su dio tog nacionalnog korpusa na primjer ili iz drugih razloga. Da nije sve tako, ne bi niti bilo dvojnog državljanstva. 

Osim toga, Hrvatska, kao i brojne druge države u svijetu, ima ustavnu obvezu brige za pripadnike matičnog naroda a jedan vid te brige je i biračko pravo kojim se biraju tri zastupnika u Hrvatskom saboru. Premda o ovome pitanju postoje i danas prijepori, jedno je činjenica – svi državljani Hrvatske imaju pravo birati zastupnike u Hrvatskom saboru i logično je onda to pravo i koristiti. 

Zato, ukoliko ste u mogućnosti, iziđite na izbore i glasujte po svojoj savjesti. Neka ne bude ovo još jedno pravo koje se ne koristi.

J. D.