Tema

Najreprezentativnija književna manifestacija u ovom dijelu Europe, 61. Međunarodni beogradski Sajam knjiga, počeo je prošle nedjelje i trajat će do 30. listopada, pod sloganom Knjige u ruke. Sajam okuplja više od 450 izdavača, među kojima 40 iz inozemstva – Hrvatske, Bjelorusije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Indije, Izraela, Japana, Kine, Mađarske, Rusije, Slovenije.

Sajam je otvorio predsjednik Matice Srpske, pisac Dragan Stanić, poznatiji pod pseudonimom Ivan Negrišorac, koji je rekao kako je Sajam »trenutak da krenemo jedni drugima u susret« i da se »otvorimo knjizi kako ne bismo ostali zatvoreni u samima sebi«, te naglasio kako »ovaj sajam označava trenutak slavlja kojim se u jeziku, posredstvom knjige, pred nama otvara čitav svijet, s mnogim svojim jezicima i tajnama«.

Odlična poruka i upravo u kontekstu takve poruke na Sajmu će, sutra, 29. listopada, biti predstavljene i knjige iz naklade Novinsko-izdavačke ustanove Hrvatska riječ – Suvremena vojvođansko-hrvatska kratka priča, koju je priredio Vladan Čutura, Odsjaji ljubavi – panorama suvremene duhovne lirike Hrvata u Vojvodini, koju je priredio Lazar Novaković i knjiga U beskrajima zemlje i neba – antologija pjesništva Hrvata u Vojvodini na prijelazu tisućljeća, koju je priredio Tomislav Žigmanov. Treba napomenti kako ovo predstavljanje knjiga organizira Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice.

 

 

Intelektualna oaza i činjenice

 

Zbog čega je ovaj sajam važan? Zbog toga što je jedna od oaza gdje se čuva intelektualni i čitateljski integritet u vrijeme estradizacije više-manje svega u društvu, a knjiga jest otvoreni poziv na razgovor, komunikaciju i razmjenu iskustava. Ali što nam govori ovaj dio književne produkcije ovdašnjih Hrvata, koji će biti predstavljen sutra na Sajmu?

Prije svega, to je jedna od potvrda da hrvatska manjinska kultura i književnost postoje u Srbiji, manjinska kultura i književnost koja se naravno nalazi i u sklopu naše jedinstvene, matične, nacionalne hrvatske kulture, ali i kao opstojan segment u cjelini kulture i književnosti domicilne države. Ovdašnja književna produkcija nas Hrvata jest još jedan od legitimnih dokaza i tragova našeg postojanja. To su činjenice.

 

Zvonko Sarić

 

Opširnije u tiskanom izdanju