Kultura

Moglo bi se reći Lazara Merkovića otac Stipan još dječakom uključio je u Narodnooslobodilački pokret. Od 1941. do 1943. godine obavlja najprije kurirske, a onda i druge zadatke. Ova je uvjerenja skupo platio. Tijekom dvije godine prošao je kroz trinaest zatvora i logora od Jugoslavije, preko Mađarske do Njemačke. Posljednji u tom nizu je logor Dachau, gdje je zatočen do 29. travnja, kada ga zaposjednu Amerikanci. U Suboticu se vraća na svoj devetnaesti rođendan 14. lipnja 1945. godine. 

Prvi novinarski tekst tiska Merković (6. travnja 1946.)  na stranicama subotičkog lista Hrvatska riječ, a prve pjesničke radove (1947.) u beogradskoj Mladosti, gdje (1948.) objavljuje i prve književne prijevode s madžarskog jezika. 

Od 1947. godine je zaposlen u redakciji dnevnog lista Hrvatska riječ, potom je novinar Slobodne Vojvodine, Rada, Literarne redakcije Prvog programa Radio Beograda, pa prelazi u Radio Jugoslaviju, otuda u Savezni prijemni centar, kasnije je dopisnik Dnevnika. 

U svibnju 1955. godine pokreće časopis za književnost, umjetnost i kulturu Rukovet (kojem je na čelu od 1955. do 1960. i 1970. – 1972.), jedan je od osnivača Radio Subotice (1968.), potom je do mirovine raspoređivan na rad u Gradski muzej i Zajedničku stručnu službu SIZ-ova društvenih djelatnosti. Osnivač je Uredništva na hrvatskom jeziku Radio Subotice. 

 

 

Kao pisac surađivao je u više od pedeset listova i časopisa, bio je dugogodišnji član više redakcija listova, časopisa, monografija, itd. Član je DKV-a i DHK-a. 

Nadasve pjesnik, romanopisac, kritičar, plodan prevoditelj s mađarskog jezika (ostvario prijevode preko 60 književnih i znanstvenih. naslova, 40 drama i dvjestotinjak radova, studija i dr.), leksikograf i bibliograf, pokretač i urednik časopisa Rukovet i izdavačke djelatnosti Zenit i Osvit. Kao istaknuti pripadnik Subotičkog književnog kruga zastupljen je u više antologija i zbornika. Lazar Merković je, također, dao značajan prinos leksikografskoj i bibliografskoj obradi građe, ne samo iz oblasti književnosti već i na drugim područjima, a također i izradi što potpunije kronologije Subotice i ovoga podneblja. Uz ostalo, jedan je od pokretača i glavni urednik srpskohrvatske redakcije Radio Subotice, a kasnije devedesetih godina XX. stoljeća i njezina hrvatskog uredništva. Dobitnik je više uglednih domaćih i inostranih nagrada i priznanja, a također je i Počasni građanin Subotice. 

 

Milovan Miković

 

Opširnije u tiskanom izdanju