Tema

Prilika za potvrdu multikulturalnosti

 

Novi Sad je koncem 2016. godine u Bruxellesu proglašen za Europsku prijestolnicu kulture 2021. godine. Novom Sadu je konkurencija bio crnogorski Herceg Novi, ali je deseteročlana komisija ipak izabrala vojvođansku prijestolnicu.

Kako se bira Europska prijestolnica kulture?

Do sada je preko 40 gradova Europe ponijelo titulu »najkulturnijeg grada« europske zajednice. Europska prijestolnica kulture se bira svake godine. Titula je vrlo prestižna, a posebno je značajna jer je Novi Sad prva prijestolnica koja zapravo nije u Europskoj uniji. Kandidati gradovi Europskoj komisiji dostavljaju svoje detaljno razrađene aplikacije u kojima navode konkretne primjere i projekte koji će taj grad učiniti prijestolnicom određene godine. To znači da se odluka ne donosi u odnosu na dosadašnji kulturni sadržaj koji gradovi nude, već na temelju zamisli koje žele provesti i time aktivno podići kulturnu svijest građana, upoznati stanovništvo s njihovim kulturnim naslijeđem, te sagraditi »nove mostove kulture«, za koje Novi Sad već ima temelje.

»Programski koncept projekta Novi Sad 2021 sastoji se iz četiri oblasti pod zajedničkim nazivom 'Za nove mostove’. Osvajanjem prestižne titule za Europsku prijestolnicu kulture izgradit ćemo nove mostove u vidu standarda, metoda i principa, ali prije svega vrijednosti koje ćemo podijeliti sa svim žiteljima Europe«, rekao je nakon pobjede Novog Sada predsjednik UO Novi Sad 2021 Nemanja Milenković.

Što je zapravo Europska prijestolnica kulture?

Projekt je osmišljen kako bi se naglasile Europske vrijednosti, ojačale kulturne veze među Europljanima, upoznale druge kulture, kao i spojili ljudi iz različitih europskih gradova i zemalja. Temelji se na multikulturalnosti, ali i teži razviti kulturnu infrastrukturu, turistički potencijal grada, te potaknuti napredak kreativne industrije. Grad koji nosi titulu svima mora dokazati da je po ovim pitanjima bez konkurencije u godini u kojoj je za prijestolnicu i izabran.

Novi Sad jeste prijestolnica mnogih uspješnih manifestacija kao što su Exit, Cinema city, Zmajeve dječije igre, Festival uličnih svirača, Serbia fashion week i mnoge druge. Za ove, ali i ostale kulturne programe 2017. godine je iz gradskog proračuna izdvojeno za kulturu 1,3 milijarde dinara, od kojih 139 milijuna ide u svrhu kreiranja Novog Sada kao Europske prijestolnice. U 2016. godini za kulturu je bilo namijenjeno 400 milijuna manje nego ove godine. Svake godine za finaciranje vlastitih projekata natječe se i HKPD Jelačić, u kojem kažu da do sada nisu bili na dovoljan način prepoznati od grada, a ni vrednovani.

»Društvo Jelačić nije uvijek nailazilo na odgovore na neke od svojih prijedloga vezanih za afirmaciju projekata koji bi bili vrlo korisni za cjelokupnu sliku kulturne integracije. Nadam se da će, na radost sviju, Novi Sad biti bogatiji za kulturne proizvode kao prijestolnica 2021. godine, te da će naš kulturni doprinos ovom gradu biti vidljiviji, a ne getoiziran«, kaže predsjednik ove udruge Petar Pifat.

Grad je, kako kažu iz kabineta gradonačelnika, spreman za izazove koje titula sa sobom nosi. Za naš tjednik kažu kako redovito rade na otvaranju novih mogućnosti za sve koji se bave kulturom, pa tako i za organizacije i udruge manjinskih zajednica.

»Kulturna raznolikost Novog Sada u kojem žive ljudi iz brojnih nacionalnih zajednica i jeste jedna od njegovih najljepših odlika. Tri osnovna principa koje smo i naveli u Strategiji kulturnog razvoja i kojima se rukovodimo u radu su demokratičnost, participativnost i transparentost, a osiguravanje većeg prostora za realizaciju kulturnih projekata manjinskih zajednica u potpunosti je u skladu sa spomenutim principima. Osvajanje prestižne europske titule svakako je otvorilo veći prostor za kulturu općenito gledano i sigurno će biti značajnih pomaka i u pravcu potpore udrugama i organizacijama manjinskih zajednica«, objašnjavaju iz Kabineta gradonačelnika.

Novi Sad – pet godina unaprijed

Novi Sad će do 2021. godine, prema dosadašnjim planovima, biti bogatiji za arheološki park u naselju Sajlovo, u kojem će biti izloženi dokazi da život na teritoriju Novog Sada datira još od 5000 godina prije Krista. Osniva se novi omladinski centar u Kineskoj četvrti, Youth Creative Polis, gdje će se napušten prostor pretvoriti u kultno mjesto za mladež, koja će taj prostor koristiti u nekomercijalne kreativne i kulturne svrhe. Također, zbog iznimnog razvoja IT sektora u ovom gradu, niknut će i tehnološki park, a Novosadsko sveučilište preuzet će nekadašnju kasarnu Archibald Reiss u centru grada i pretvoriti je u kampus za studente. Između ostalog, u planu je i obnova Donje tvrđave Petrovaradina, tzv. Gradića.

U izjavi za RTV, gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević, koji je također u timu koji je Novom Sadu donio ovu prestižnu titulu, rekao je da je obnova Petrovaradinskog podgrađa prioritet zbog njenog povijesnog, kulturnog i turističkog značaja.

»Namjera je da taj dio bude osposobljen da bude turistička zona, tako da se neće obnavljati samo fasade, nego će se trajnije rekonstruirati cijele kuće, uključujući krovove«, objasnio je Vučević.

Kako je Petrovaradin dom velikom broju Hrvata, Petar Pifat smatra da je ovaj potez gradske vlasti svakako dobar.

»Krajnje je vrijeme da se obnovi ova jedinstvena barokna dolina Gradića. Možda će hrvatska zajednica imati više koristi kada bude postala korisnikom rodne kuće bana Jelačića, koja bi praktično bila u uporabi na dobrobit Hrvata, ali i svih oni koji dolaze tu, a ujedno bila segment tog Gradića i kulture, te i ponos Hrvata«, zaključio je Pifat.

»Činjenica je da Novi Sad ovom titulom širi prostor za mnoštvo kulturnih zbivanja koja bi se trebala odigrati u narednih pet godina. Kako čelnici fondacije Novi Sad 2021 kažu cilj im je promijeniti svijest ljudi, poglavito mladih, o kulturi koja u ovom gradu već postoji. Vodeći se ovim idejama, pripadnici nacionalnih manjina mogu se nadati da se o multikulturalnosti neće samo govoriti, već će se ona i događati u većoj mjeri nego što je do sada zabilježeno. U prijedlogu Strategije kulturnog razvoja grada 2016. – 2026., koju je gradska skupština usvojila, izričito piše da je jedan od strateških ciljeva »unaprijediti suradnju s organizacijama nacionalnih manjina«, a vizija kulture u dijalogu je sljedeća: »Znanje o drugim kulturama je dostupno i doprinosi trajnom međusobnom prepoznavanju i razumijevanju vrijednosti različitih društvenih grupa, na osnovu čega se uvažavaju potrebe i praksa drugačijih kulturnih zajednica, što sve zajedno doprinosi dinamičnom i bogatom kulturnom životu Novog Sada.«.

Dajana Marković