Aktualno

 

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov zatražio je u pismu od srbijanskog premijera Aleksandra Vučića konačni početak dijaloga s predstavnicima Hrvata u Srbiji radi, kako je naveo, rješavanja njihovih brojnih problema – isključenosti iz društveno-političkog života, nezastupljenosti na svim razinama izvršne vlasti, diskriminacije te uskraćivanja novca za kulturne i informativne projekte, prenijela je Hina.

Žigmanov je naveo kako je povod njegova pismenog obraćanja, koje je Hina dobila na uvid, bila pozitivna reakcija srbijanskog premijera na nedavno iznesena stajališta hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović o potrebi razvijanja srpsko-hrvatskih odnosa.

Međutim, čelnik DSHV-a osvrnuo se na komentar Aleksandra Vučića, koji je za jednu srbijansku televiziju tim povodom izjavio: »Mi bismo sve na svijetu dali da Srbi u Hrvatskoj imaju položaj kakav imaju Hrvati u našoj zemlji«.

»Slobodan sam iznijeti žaljenje što Vaše stajalište nije nastalo kao rezultat kontinuiranog razgovora i suradnje predstavnika vlasti u Republici Srbiji s legitimnim predstavnicima ovdašnje hrvatske zajednice«, naveo je Žigmanov i dodao bi se njihovi problemi počeli rješavati da postoji stalni dijalog.

Podsjetio je Vučića da politički predstavnici Srba u Republici Hrvatskoj svoje bilateralne susrete i s hrvatskom predsjednicom i s hrvatskim premijerom imaju redovito.

»Osim što je to moguće posljedica razvijenijih manjinskih politika u Hrvatskoj, držim da je ishodište takvih političkih praksi činjenica da predstavnici srpske zajednice, kao i drugih nacionalnih manjina, svoju participaciju u političkom životu u Republici Hrvatskoj ostvaruju putem instituta zajamčenih mandata na svim razinama vlasti. U tom smislu, dopustite mi da Vas podsjetim, da je takvu obvezu preuzela i Republika Srbija ratifikacijom bilateralnog sporazuma s Republikom Hrvatskom o zaštiti manjina iz 2005. godine, konkretno članka 9 Sporazuma«, istaknuo je Žigmanov u pismu.

Naveo je u tom kontekstu da predstavnici Srba u Hrvatskoj imaju četiri pomoćnika ministra, dok s druge strane »Hrvati u Srbiji nisu zastupljeni ni u jednom segmentu izvršne vlasti niti na jednoj razini. Štoviše, iznadprosječno su isključeni«.

»Recimo, u gradu Subotici, u kojem živi najveći broj Hrvata, od više od 200 izabranih i imenovanih članova tijela, vijeća, povjerenstava i drugih instanci u strukturi lokalne vlasti samo je troje predstavnika legitimnih institucija hrvatske zajednice. To konkretno znači da su, za razliku od političkih predstavnika Srba u Hrvatskoj, Hrvati u Srbiji isključeni iz svih relevantnih procesa odlučivanja, čak i o pitanjima koji se nas neposredno tiču. Ovo smatramo neodrživim i ključnim političkim problemom Hrvata u Srbiji«, ističe čelnik DSHV-a.

Žigmanov je nabrojao i druga otvorena pitanja hrvatske manjine: podzastupljenost u javnoj upravi, nevidljivost u području javnosti, isključenost iz politika pozitivnog priznanja, komunalna i druga infrastruktura u naseljima s pretežitim hrvatskim življem je ispod razine naselja u kojima žive pripadnici većinskog, ali i drugih naroda.

Dodao je da su građani hrvatske nacionalnosti iznad prosjeka objekti diskriminacije – postoji etničko motivirano nasilje, otpuštanje s posla, gotovo nemoguće zapošljavanje u tijelima državne uprave i javnim poduzećima, napose kada je riječ o prestižnijim pozicijama.

Žigmanov ističe i da postoji pristranost države i izravno miješanje u identitetske sporove hrvatske zajednice i to na štetu Hrvata (tzv. bunjevačko pitanje), a visoki je nerazmjer kada je riječ o količini novca iz područja kulturne autonomije u odnosu na druge zajednice.

Predsjednik stranke hrvatske manjine konstatira odsustvo pozitivnih i inkluzivnih politika kada je riječ o ostvarivanju manjinskih prava – obuhvat djece hrvatske nacionalnosti u obrazovanju je manji od 5 posto, a Hrvati imaju i najmanji informativni prostor u programima Radiotelevizije Vojvodine.

U tom kontekstu on u pismu primjećuje izostanak održivog financiranja informativnih sadržaja na lokalnim razinama, napose u elektroničkim medijima.

»Molim vas da ovo pismo razumijete kao posljedicu našeg temeljnog opredjeljenja da putem razgovora s predstavnicima vlasti počnemo rješavati otvorena pitanja Hrvata u Srbiji. On je za sada izostao, no vjerujemo da će biti započet«, zaključuje se u pismu čelnika DSHV-a Tomislava Žigmanova koje je 10. svibnja poslano srbijanskom premijeru.