Širom Vojvodine
21.06.2011
Život u Batrovcima
Šest arheoloških iskopina u blizini svjedoče o starosti i povijesti sela Batrovci u šidskoj općini. Tik uz samu desnu obalu rijeke Bosut, a u zagrljaju srijemskih šuma, kroz Batrovce se s južne strane proteže autocesta Beograd – Zagreb.
Kroz kapije Batrovaca u Srbiju ulaze Europljani tako da Batrovčani imaju izuzetne uvjete za razvoj seoskog turizma. Selo je poljoprivrednog karaktera, uglavnom se mještani Batrovaca bave zemljoradnjom i svinjogojstvom. Osnovna škola »Vuk Karadžić« (4 razreda) građena je 1888. godine i nalazi se pod zaštitom države. Samo tri kilometra od ovog mjesta nalazi se granični prijelaz.
Prema posljednjem popisu stanovništva na teritoriju naseljenog mjesta Batrovci živi 28,44 posto pripadnika hrvatske nacionalne zajednice. Prije 1991. godine (prije ratnih previranja) u ovom mjestu živjelo ih je 38,35 posto. Danas u Batrovcima živi 361 punoljetna osoba, a prosječna starost je 43,8 godina.
U miru sa susjedima
Prigodom obilaska Batrovaca posjetili smo jednu od obitelji pripadnika hrvatske nacionalne zajednice Milku i Milana Pupića, kako bismo saznali kako žive Hrvati u tom mjestu. Milka je inače domaćica prijelepe crkve Uzvišenje Svetog križa, nju redovito u dogovoru s vlč. Nikicom Bošnjaković održava, uređuje vrt iza nje, i skrbi o svemu što je potrebno kako bi ona bila spremna za župljane. Kako ovaj bračni par kaže, žive mirno u ovom mjestu, zajedno sa svojim susjedima Srbima. Posvećeni su svom poslu oko održavanja svog domaćinstva i imanja, druže se podjednako sa svima i redovito odlaze na svete mise. Često, kako kaže teta Milka, organizirano žene iz sela odlaze na razne manifestacije i u posjete ostalim mjestima u dogovoru sa župnikom. A njihovi prvi susjedi Srbi česti su posjetitelji misama kada se obilježavaju i slave veliki sveci. Tako je, kaže tetka Milka, bilo i za Sv. Antuna, kada su se i Srbi i Hrvati zajedno molili Bogu i sv. Antunu.
Bezbrižno se živi u selu, a blizina graničnog prijelaza ne stvara im nikakve teškoće, ali i nemaju neke velike koristi. S obzirom da im je selo Lipovac udaljeno na samo dva kilometra, često odšetaju obalom rijeke Bosut sve do graničnog prijelaza, jer taj put koji vodi prema Hrvatskoj pruža lijep ugođaj. Veliku zahvalu duguju vlč. Nikici Bošnjkoviću, jer je, kako ovaj bračni par kaže, unio živost i optimizam među župljane, a i crkva je adaptirana, točnije oličena iznutra. Hvale ga da je vrijedan, aktivan, stalno u pokretu i vrlo ambiciozan. Kako smo saznali, što zbog duhovnog života što zbog dobre naravi ovog življa, pripadnici hrvatske nacionalne zajednice žive bezbrižno i lijepo, posvećeni svojoj obitelji i crkvi.
Uporaba hrvatskog jezika
S obzirom na veliki postotak pripadnika hrvatske nacionalne zajednice, točnije 28,44 posto, u ovom naseljenom mjestu ispunjen je uvjet za uvođenje u službenu uporabu hrvatskog jezika. Osim zakonske obveze, uvođenje hrvatskog jezika u službenu uporabu u Batrovcima predstavlja i potvrdu dobre prakse sukladnoga suživota pripadnika srpske i hrvatske nacionalne zajednice u ovom mjestu, ali i uvjerenje da će to utjecati i na pozitivno rješenje uvođenja hrvatskog jezika kao službenog u mjestu Sot. Prema nagovještajima nadležnih u šidskoj općini, uskoro će se pristupiti proceduri izmjene Statuta Općine Šid, na osnovi koje će se pristupiti uvođenju hrvatskog jezika u službenu uporabu u Sotu i Batrovcima.
Suzana Darabašić
