Tema

Daljnja privatizacija manjinskih medija ugrozit će ostvarivanje prava nacionalnih zajednica na informiranje na svom jeziku, rekao je Milorad Đurić * Ako se jezici nacionalnih manjina ne budu čuli, onda će oni veoma brzo nestati, kazala je Ana Tomanova-Makanova

 

 

U Skupštini AP Vojvodine u organizaciji Pokrajinskog tajništva za kulturu i javno informiranje u četvrtak, 23. lipnja, održana je jedna u nizu javnih rasprava o Nacrtu strategije razvoja sustava javnog informiranja u Republici Srbiji do 2016. godine. Ovaj Nacrt pripremila je radna skupina koju je napravilo Ministarstvo kulture, informiranja i informacijskog društva, za rekordnih četrdeset dana. Nacrt je izazvao velike polemike i podijeljena mišljenja, zbog čega se i organiziraju javne rasprave diljem Srbije kako bi se inkorporirala najbolja rješenja koja će kasnije biti usvojena i kao službeni dokument. Strategija razvoja, kaže se u uvodu, zasnovana je na standardima, iskustvu i regulacijskom okviru demokratskog svijeta s ciljem definiranja najvažnijih smjerova razvitka sustava javnog informiranja, kako bi razvoj slobode medija i medijskog tržišta doprinio daljnjem jačanju demokratskih odnosa u društvu.

Ali, dijelovi kao što je javni interes, uloga države, vlasništvo nad javnim glasilima i za nas jako važno pitanje – pitanje opstanka javnih glasila na jezicima manjinskih naroda, osobito u Vojvodini, dovodi do suprotstavljenih mišljenja i podjele na one koji su protiv i one koji su za ovaj Nacrt. 

U javnoj raspravi sudjelovali su predstavnici medija, medijskih udruga, članovi radne skupine za izradu Nacrta Jelena Sučurlija i Dragoljub Žarković, državna tajnica za medije u Ministarstvu kulture, informiranja i informacijskog društva Dragana Milićević-Milutinović, potpredsjednica Vlade APV Ana Tomanova-Makanova, pokrajinski tajnik za kulturu i javno informiranje Milorad Đurić i predstavnici nacionalnih vijeća nacionalnih zajednica u Vojvodini. 

 

Teško pomirljivi interesi

 

Državna tajnica za medije Dragana Milićević Milutinović kazala je da su se prilikom izrade Nacrta uvažile potrebe svih i elektroničnih i tiskanih medija, ali da će Ministarstvo uvažiti sve primjedbe i sugestije i uvrstiti ih u tekst tijekom kolovoza, kako bi bio spreman za iznošenje pred Vladu, dok se usvajanje konačnog teksta planira u rujnu. Sa svog stajališta Nacrt su pojasnili i članovi radne skupine koji su istaknuli kako je teško pomiriti interese teoretičara i praktičara u medijskom biznisu, ali da je Nacrt omogućio jednu vrstu konsenzusa između te dvije krajnosti. Oni su istaknuli kako ovaj dokument možda nije savršen, čemu bi ovakve javne rasprave trebale pomoći .

Službeni stav Vlade AP Vojvodine o Nacrtu medijske strategije priopćio je pokrajinski tajnik za kulturu i javno informiranje Milorad Đurić: »Budućnost medijskog prostora u Republici Srbiji i AP Vojvodini vezuje se za ovaj Nacrt. Postoje mnogi opravdani razlozi koji bi nas motivirali da poklonimo posebnu pažnju ambijentu APV kao jednoj specifičnoj sredini s određenim karakteristikama, a o kojoj ova strategija u svojoj budućnosti nije dovoljno razmotrila sve konzekvencije jednog ovakvog načina razmišljanja. Pokrajinska vlada je konstatirala da je nakon privatizacije nekih medija došlo do ugrožavanja funkcioniranja medija koji emitiraju programe na jezicima nacionalnih zajednica tako da će daljnja privatizacija ovih medija ugroziti ostvarivanje prava nacionalnih zajednica na informiranje na svom jeziku. Multietničnost i multikulturalnost nije floskula, nego realnost koja itekako ovisi o tome koji jezik čujete i na kojem jeziku komunicirate. Smatramo da višejezični mediji, čiji je osnivač lokalna samouprava, brže vrše svoju funkciju ne samo u informativnom, nego i u kulturnom smislu. To je izuzetno važno za očuvanje posebno brojčano malih nacionalnih zajednica koje postoje u Vojvodini i koje želimo očuvati, i ne želimo ih dovesti u pitanje nekim ishitrenim potezom«, rekao je Đurić. On je naglasio kako ovakva strategija odiše hiperliberalizmom koji se provlači kroz način razmišljanja ovog dokumenta koji pretpostavlja privatno vlasništvo kao najpravedniji, najbolji i najučinkovitiji oblik vlasništva u medijima

Ankica Jukić-Mandić

 

Opširnije u tiskanom izdanju