Kolumne

 

 

Hoće li manjinski mediji biti prva žrtva Strategije razvoja sustava javnog informiranja u Republici Srbiji do 2016. godine, čije se usvajanje očekuje početkom jeseni? Prema nacrtu Strategije, koja se trenutačno nalazi u fazi javne rasprave, svi mediji se trebaju privatizirati, uključujući i manjinske. Ovu tezu slušamo već godinama, naročito od strane novinara, predstavnika novinarskih udruga i medijskih eksperata iz većinskog naroda. Usprkos argumentima novinara manjinskih redakcija i predstavnika nacionalnih manjina da ovi mediji ne mogu opstati na tržištu, sada je ova ideja postala i dio Strategije, pa ako se ona usvoji budućnost manjinskih medija postaje vrlo neizvjesna. 

Protiv privatizacije izjasnila se i pokrajinska Vlada, no kreatori nacrta Strategije nisu uzeli u obzir ni to. I dalje se uporno zastupa teza kako je jedina zaštita objektivnog, nepristranog novinarstva i zaštite javnog interesa privatno vlasništvo nad medijima, premda iskustvo u privatizaciji medija govori upravo suprotno. Pokrajinski ministar za kulturu i informacije Milorad Đurić istaknuo je na okruglom stolu održanom u Skupštini AP Vojvodine kako mediji lokalnih samouprava koji su privatizirani, niti su postali slobodniji, niti su postali tržišno učinkovitiji, niti su pridonijeli jačanju demokratskih odnosa u društvu. Ravnatelj naše ustanove istaknuo je na istom skupu kako se zastupaju neoliberalistička shvaćanja oko vlasništva nad medijima, a istodobno se uvodi institut presedana u pogledu vlasništva i financiranja ustanova javnih radiodifuznih servisa na nacionalnoj i pokrajinskoj razini. Ako se već uvodi taj presedan, istaknuo je Ivan Karan, onda on mora biti i za medije na manjinskim jezicima gdje su osnivači nacionalna vijeća. 

Hoće li pisci Strategije, koji se kad kritike postanu suviše glasne zaklanjaju iza europskih standarda, uvažiti ove argumente, ne znamo. Samo znamo da u Republici Hrvatskoj, koja je završila pregovore i ispunila sve uvjete koje zahtijeva pristupanje EU, manjinski mediji nisu privatizirani, pa je tako glasilu srpske nacionalne manjine Novostima i dalje izdavač Srpsko narodno vijeće, a financira ga država. Isto tako je i u jednoj od članica EU, nama susjednoj Mađarskoj, gdje se također manjinska glasila financiraju iz državnog proračuna a izdavači su im manjinske samouprave. Ako je već tako, onda ostaje nejasno zašto u državama članicama EU manjinske medije i dalje može financirati država, a osnivači su im manjinske samouprave, dok u Srbiji trebaju važiti neka druga pravila. Neke druge Europe?

J. D.