Kultura
Povezivanje putem likovne umjetnosti
Osim s državne i pojedinih lokalnih razina, potpora Hrvatima u Srbiji, na različite načine i kroz različite projekte, stiže i s regionalnih, odnosno županijskih razina u Hrvatskoj. Jedna od njih je i Zagrebačka županija, koja je u suradnji s Osnovnom školom Stjepan Radić iz tamošnje Božjakovine, te Hrvatskim nacionalnim vijećem kao lokalnom potporom, prošloga tjedna u Subotici relizirala projekt Umjetnost bez granica.
Projekt je podrazumijevao likovne radionice za učenike koje su držali profesori likovne kulture iz škola u Zagrebačkoj županiji te izložbe Prostori memorije na kojoj se predstavilo troje akademskih slikara, također profesora likovnog iz spomenute županije.
Suradnja sa sunarodnjacima
Osim prezentacije rada i stvaralaštva profesora likovne kulture iz Zagrebačke županije, cilj projekta Umjetnost bez granica je i povezivanje s pripadnicima hrvatske zajednice u Subotici, odnosno Vojvodini.
»Cilj nam je ostati u kontaktu s hrvatskim narodom koji ovdje živi, ali naravno i s pripadnicima drugih naroda. Želimo kominicirati putem umjetnosti koja, kako i sam naziv projekta ukazuje, nema granica. Voljeli bismo kada bi se ovaj projekt proširio i na suradnju kulturno-umjetničkih udruga. U našoj županiji djeluju brojne kulturno-umjetničke udruge, njih oko 180, okupljenih u Zajednicu kulturno-umjetničkih udruga Zagrebačke županije. Da se udruge povežu i predstave svoj rad«, v. d. pročelnice Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu Zagrebačke županije Jadranka Dujić Frlan.
Ravnatelj Osnovne škole Stjepan Radić iz Božjakovine Jure Mišković kaže kako ta škola surađuje s Hrvatima izvan Hrvatske, pa i Hrvatima iz Vojvodine. S tavankutskom školom Matija Gubec surađuju već nekoliko godina, a u projektu Umjetnost bez granica partner im je Hrvatsko nacionalno vijeće.
»Cilj radionica koje su održane u Subotici, Tavankutu i Đurđinu jest prenijeti znanje na učenike ali i profesore likovne kulture ovdje u Subotici. Voljni smo ugostiti voditelje likovnih radionica i kreativce iz Subotice kod nas da i mi nešto slično naučimo od njih«, kaže Jure Mišković.
Radionice za učenike
Radionice u sklopu projekta Umjetnost bez granica koje su držali profesori likovne kulture iz Zagrebаčke županije održane su u petak i subotu na više lokacija: u osnovnim školama Vladimir Nazor u Đurđinu i Matija Gubec u Tavankutu te u Hrvatskom kulturnom centru Bunjevačko kolo u Subotici, a okupile su oko 200 učenika. Radionice su imale multikulturalni karakter budući da su na njima sudjelovala djeca iz srpskih, mađarskih i hrvatskih odjela iz četiri osnovne škole (István Széchényi i Matko Vuković iz Subotice, Vladimir Nazor iz Đurđina i Matija Gubec iz Tavankuta).
Na radionicima su djeca podučavana različitim likovnim tehnikama. Nada Tomašić vodila je radionicu Staro na novom – oslikavanje na svili, izrada ukrasa i nakita od tkanine i perlica, Tajana Brnić radionicu Ribe Jadranskog mora; tehnika: papir, plastika, Robert Samardžić i Ivan Perić podučavali su Obrisne i strukturne linije grupni rad – ugljen i kreda; Mateo Bajić – Autoportreti, tehnika: tempere, usporedba autoportreta i selfija; Nevenka Miklenić vodila je radionicu tehnike kaširanje (žica, papir…), Kornelija Turić Dorotić radionicu naslovljenu More, slikanje na platnu, dok su se u radionici pod vodstvom Marijane Džepine djeca mogla upoznati s tehnikom monotipije.
Izložba Prostori memorije
Kao svojevrsna kruna projekta Umjetnost bez granica, u subotu navečer je u Galeriji dr. Vinko Perčić otvorena izložba Prostori memorije koja se može pogledati do kraja listopada. Postav izložbe, koja je ujedno bila i dijelom programa proslave Dana grada Subotice, čine radovi akademskih umjetnika, profesora likovne kulture u osnovnim školama Zagrebačke županije – Roberta Samardžića, Izabele Hren i Martine Gracin. Samardžić se predstavio slikama, Hren crtežima, a Gracin grafikama odnosno linorezima. Iako stvaraju u različitih tehnikama i stilskim izričajima, radove ovo troje umjetnika povezuje tema prostora memorije, sugerirana naslovom izložbe.
Kako u pratećem tekstu izložbe navodi povjesničarka umjetnosti Iva Körbler, Izabela Hren u svojim radovima dotiče opću, kolektivnu, kozmopolitsku memoriju čovječanstva, koja prelazi granice prostora i vremena, Martina Gracin bavi se povijesno-kulturnom memorijom europskih gradova, urbanih toposa i muzeja te njihovim značajem, dok Robert Samardžić tematizira memoriju kroz intimni, obiteljski aspekt predaka.
»Oni progovaraju o aspektima memorije koja ih je odredila kroz godine čisto i precizno, lišeni bilo kakvog umetnutog podteksta loše ugođenih metafora, čime smo dobili autentičan umjetnički izričaj«, navodi Körbler.
Izložbu je otvorio predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov, koji je, među ostalim, istaknuo kako ovdašnjim Hrvatima znače ovakvi kulturni projekti i povezivanje sa stanovništvom iz njihove matične domovine, Hrvatske.
»Ova je izložba podsjetnik da ono vrijedno i vidljivo u svijetu oko nas sačuvamo i oplemenimo i kroz likovnu umjetnost«, kazao je Žigmanov.
Tijekom boravka u Subotici, nositelji projekta Umjetnost bez granica iz Zagrebačke županije, skupa s predstavnicima Hrvatske matice iseljenika i Školske knjige iz Zagreba, posjetili su Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata te Hrvatski kulturni centar Bunjevačko kolo.
D. B. P.
