Aktualno
Prepoznaju li mediji govor mržnje?
Komitet pravnika za ljudska prava Yucom u petak, 23. studenoga, održao je edukaciju za predstavnike medija u okviru projekta Ljudska prava izvan poglavlja s ciljem stvaranja šire slike o izazovima s kojima se suočava Srbija u procesu europskih integracija. Cilj ovakvog projekta je osigurati zaštitu ljudskih prava pružanjem besplatne pravne pomoći građanima, uz akcent na posebno ranjive skupine, kao što su nacionalne manjine, osobe s invaliditetom, LGBT populacija i druge.
Predavanje na ovu temu održala je pravnica Komiteta za ljudska prava Yucom Milena Vasić, koja je govorila o načinu izvještavanja i odgovornosti u informiranju građanja. Nazočne je upoznala s pojmom zločina iz mržnje i govora mržnje, te o primjerima istih u zakonodavstvu i procesuiranju, kod nas i u pravu Europske unije i Akcijskom planu za Poglavlje 23, te o relevantnoj praksi Europskog suda za ljudska prava. Bilo je riječi i o aktualnom govoru mržnje na internetu, točnije društvenim mrežama, koji je itekako prisutan, te je istaknula da treba i znati prepoznati govor mržnje.
Osim predstavnika medija i ekoloških udruga, skupu je nazočio i međunarodni tajnik Hrvatskog nacionalnog vijeća i predsjednik povjerenstva za praćenje povrede manjinskih prava Darko Baštovanović, koji je iznio i primjere kada je u pitanju hrvatska nacionalna manjina u Srbiji, koja se nerijetko susreće s govorom mržnje. U svom obraćanju iznio je i konkretne primjere, poput etnički motiviranog napada u Sonti na dvojicu mladića, čije se ishodište ne nazire. Također, spomenuo je i primjer povratka osuđenog ratnog zločinca Vojislava Šešelja, koji je javno prijetio narodnom zastupniku Tomislavu Žigmanovu u Narodnoj skupštini, nakon čega je, kako je rekao Baštovanović, izostala reakcija, a podsjetio je i na događaje oko Hrtkovaca.
»Već više puta sam istaknuo da redovito pratimo medijske napise u tisku i oni koji targetiraju hrvatsku državu i hrvatsko vodstvo, automatski se prelijevaju i na Hrvate u Vojvodini, a toga ima puno po medijima«, kaže Baštovanović. S druge strane, on je istaknuo kako o problemima Hrvata u Srbiji i kada je u pitanju govor mržnje ili neki etnički sukob, mediji šute.
Govor mržnje je, kako je rekao Baštovanović, još jedna kategorija koja izaziva dosta kontroverzi u javnom diskursu. Stoga je hrvatskoj zajednici važno surađivati s ovakvim udrugama, te jačati svoje kapacitete kako bi se sami mogli nositi s ovom problematikom.
Edukacija je održana na Otvorenom sveučilištu u Subotici uz podršku Veleposlanstva Republike Bugarske u Beogradu.
Ž. V.
