Kultura
Na tragu ideja svojih predaka
Uz policijsku suglasnost za održavanje javnog skupa održana je 6. prosinca 1936. godine o u Domu Sv. Cecilije osnivačka skupština novog Društva, kojoj je prisustvovalo 180 članova. Novo Društvo dobilo je službeni naziv Hrvatsko kulturno društvo Miroljub. Sve poslije toga je povijest neprekinuta 82 godine. Čak i onda kada su se mijenjale granica država u kojima je Društvo radilo, društveno uređenje i politika spram hrvatske zajednice.
Vezanost za Hrvatski dom
Antonio Gromilović, jedan je od najboljih igrača u današnjoj foklornoj skupini HKUD-a Vladimir Nazor. Član je udruge 13 godina, u foklornoj sekciji aktivna je bila njegova starija sestra, a sada i mlađi brat. Prije njih njihov otac, prije njega dida. I slična obiteljska vezanost za Nazor mogla bi se ispričati i u mnogim drugim obiteljima bunjevačkih Hrvata u Somboru i okolici. Od davne 1936. godine kada je osnovano HKD Miroljub, pa i onda kada su 12. svibnja 1944. godine, okupacione vlasti zabranile rad i Miroljub izbrisale iz registra kulturno-umjetničkih društava, a Društvo tajno održavalo sastanke i čuvalo svoju imovinu koja je bila zapečaćena.
»Svih ovih godina ostali smo na tragu ideje naših predaka koji su 6. prosinca 1936. godine osnivali HKD Miroljub i sve ove godine ostali smo svoji«, kazao je predsjednik HKUD-a Mata Matarić. On je podsjetio da je Društvo i tijekom ove godine realiziralo sve manifestacije koje su u kalendaru ove udruge.
»U 2018. godini mogu se izdvojii tri projekta koja će obilježiti naš rad. To je sudjelovanje na 52. Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu, dvodnevno gostovanje KUD-a Ivan Goran Kovačić iz Zagreba u Somboru i na koncu kapitalno djelo, knjiga Moj Nenadić na kojoj smo radili pet godina«, kaže prvi čovjek Nazora.
Prikaz rada
A ono što su tijekom godine radili Nazorovi članovi pokazano je na godišnjem koncertu. Okosnica programa bila je folkorna sekcija koja je u koreografiji Šime Beretića izvela običaj saranjivanja begeša, s kojim se Nazor plasirao na Pokrajinsku smotru foklornog stvaralaštva, te bunjevačke igre i igre iz Banata. Svoje umijeće pokazali su i mladi Nazorovi tamburaši, iskusni pjevački zbor, članovi dramske i literarne sekcije. Oni koji nisu mogli na pozornici pokazati i prikazati svoj rad to su učinili da drugačiji način: izložbom radova s likovne kolonije Colorit, izložbom radova grnčarske sekcije i izložbom fotografija i osvojenih nagrada i osvarenih rezultata sportske sekcije.
»Uspijevamo održati zacrtani plan, a to je po jedna kazališna premijera svake godine. Kada ima ljubavi prema kazališnom amaterizmu nije teško ni dva puta tjedno dolaziti na probe, putovani na gostovanja i ono što nas ček već polovinom prosinca je gostovanje u Hrvatskoj«, kaže Šima Raič, pročelnik dramske sekcije.
Nazor ima i svoj list Miroljub, a na godišnjem koncertu predstavljen je njegov novi dvobroj.
Z. V.
