Širom Vojvodine
Rezultati koji daju nadu za budućnost
U prostorijama HKPD-a Matija Gubec u Rumi 10. siječnja održan je znanstveni kolokvij na temu »Božićni običaji srijemskih Hrvata«. O ovoj temi govorile su studentice Filozofskog fakulteta u Zagrebu nakon terenskog istraživanja provedenog prošle godine u mjestima u Srijemu. Već tri godine studenti iz Zagreba dolaze u Srijem. Zahvaljujući njihovoj mentorici, profesorici Milani Černelić i Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata pokušavaju zapisati tradicijsku kulturu srijemskih Hrvata, ali upravo onakvu kakvu je pamte brojni kazivači. Cilj takvih istraživanja je ne samo zapisati neke od tih običaja nego ih očuvati i oživjeti ponovo. Mnogi od tih običaja, baš kao što je bio slučaj i s bačkim Hrvatima i podunavskim Šokcima, bit će objavljeni kako u Godišnjaku za znanstvena istraživanja tako i u zasebnoj monografiji.
Duga tradicija
Na kolokviju su prezentirani rezultati istraživanja s terena koje je vršeno u travnju prošle godine. Drugi put boravile su u Rumi, a u okviru svog istraživanja posjetile su mjesta gdje žive Hrvati: Rumu, Golubince, Srijemsku Mitrovicu, Hrtkovce, Nikince i Zemun. Studentica antropologije i povijesti na Filizofskom fakultetu u Zagrebu Jelena Batur istraživala je božićne običaje srijemskih Hrvata, ali i neke druge teme. Ugodno se iznenadila kada je prilikom razgovora s brojnim kazivačima iz Srijema saznala da se mnogi od tih običaja prakticiraju i danas.
»Čitavo iskustvo na terenu u praktičnom smislu bilo mi je vrlo korisno. Ali isto tako me fasciniralo da naši ljudi koji žive na ovim prostorima prakticiju običaje dugi niz godina još od svog djetinjstva, a krenula sam s pretpostavkom da je to definitivno ostalo u prošlosti. Suprotno očekivanjima, ugodno sam se se iznenadila. Posebno su me impresionirali običaji ‘šikalaca’ u Golubincima, što mi je po sadržaju bilo vrlo zanimljivo slušati. Dosta običaja se ponavlja u više različitih lokaliteta i tu se uglavnom radi o zajedničkim katoličkim običajima«, kazala je ona, ističuću važnost istraživanja.
»Mislim da je ovo istraživanje veoma važno ne samo za Hrvate u Vojvodini koji sve čine u pogledu očuvanja ovih običaja isticanjem hrvatskog i katoličkog obilježja, nego i nama studentima ne samo s praktične strane već i emotivne. Mi smo se emocionalno uključili u cijelu tu stvar i prepoznali smo da je našim kazivačima i našim ljudima ovdje to posebno važno«, istaknula je Batur.
Druga autorica koja je te večeri izlagala o božićnim običajima u Rumi i Hrtkovcima je studentica etnologije, kulturne antropologije i turkologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Eva Balković.
»Uočila sam dosta sličnosti s običajima u našoj matičnoj domovini, ali naravno da se oni razlikuju od lokaliteta do lokaliteta. Čak i u Hrtkovcima i Rumi, koji su relativno blizu, nalazi se dosta razlika, tako da je to bilo zanimljivo vidjeti. Meni je posebno zanimljiv običaj kraljaca u Rumi koji je i danas ostao sačuvan i koji se još uvijek održava na ovim prostorima«, kazala je ona.
Ponos koji budi nadu
Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata surađuju više od sedam godina i zajedno rade na istraživanjima tradicijske kulturne baštine Hrvata u Vojvodini.
»Upravo zahvaljujući Filozofskom fakultetu u Zagrebu možemo reći da ispunjavamo onu temeljnu misiju od zapisivanja do dolaska među ljude. Na neki način činimo sve kako bi se premostilo ovo novo vrijeme gdje tehnika želi prevladati tradiciju i kulturu. Ova terenska istraživanja zahvaljujući našim kazivačima dobivaju neku novu notu«, kazala je menadžerica kulturnih aktivnosti ZKVH-a Katarina Čeliković dodajući:
»Istraživanja će biti osobito važna za izradu registra ili kataloga nematerijalne kulturne baštine, gdje će pojedini od živih običaja biti sačuvani, ali u onom obliku kakav se može staviti i na listu svjetske baštine UNESCO. Mi želimo učiniti napore da se prijavimo ponajprije u registar nematerijalne kulturne baštine Republike Srbije. Na temelju izlaganja naših studentica mogli smo zaključiti koliko je bogata naša tradicija i da je ona zaista živa. Ona ne živi samo u sjećanjima, nego je to jedna živa tradicija.«
Istraživanja i u Banatu
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata već 10 godina aktivno radi na znanstvenim, stručnim i primijenjenim istraživanjima u području kulture, umjetnosti i znanosti vojvođanskih Hrvata, ali i u području bibliografije i arhivistike, menadžmentu i edukaciji u kulturi i u poticanju i organiziranju kulturne produkcije hrvatske manjinske zajednice u Vojvodini.
»Toliko su ljudi s ponosom ukazivali na svoju tradiciju i na svoju baštinu. Taj ponos daje nam nadu da ćemo preživjeti ova turbulentna vremena i da Hrvati u Srijemu imaju svoju budućnost. Jer ovi živi običaji koji se prakticiraju u svakodnevnom životu doista mogu ukazati da ćemo i mi nastaviti to raditi. Ono što želim najaviti jest da ove godine želimo istraživanja proširiti i na Banat. Tako ćemo čitavu našu hrvatsku zajednicu pokriti s našim istraživanjima i ukazati na potrebu zapisivanja ovako vrijednog blaga kao što je tradicijska kultura«, navodi ona.
Istraživanja studentica iz Zagreba bit će nastavljena u veljači i ožujku, ponovno u Srijemu. Neke od najavljenih tema su pokladni običaji i kolinja, ali ovoga puta u sredinama koje nisu ruralnog karaktera. Plod svega onoga što su studentice zapisale i arihivirale naći će se u monografiji o srijemskim Hrvatima.
Na znanstvenom kolokviju je, osim brojnih članova udruge iz Rume i predstavnika drugih hrvatskih udruga iz Srijema, prisustvovao i Darko Sarić Lukendić koji je u novom sazivu HNV-a zadužen za kulturu.
S. D.
