Kultura
Bogatstvo i različitost etnografske baštine
U Zagrebu je od 17. do 21. srpnja održana 53. Međunarodna smotra folklora, poznata manifestacija koja se u ovom gradu održava od 1966. godine. Smotra je pokrenuta s ciljem da prikazuje i afirmira tradicijsku kulturu brojnih domaćih i stranih sudionika. Nastavlja se na dugu tradiciju smotri Seljačke sloge, kulturne i prosvjetne organizacije Hrvatske seljačke stranke. U suvremenoj Hrvatskoj ova je smotra folklora postala dijelom svjetskog pokreta za očuvanje kulturne baštine čovječanstva kojega predvodi UNESCO. Odlukom Ministarstva kulture Hrvatske i Grada Zagreba 2014. Međunarodna smotra folklora je proglašena festivalskom priredbom od nacionalnog značaja.
U susret riječkoj tituli
Središnja tema ovogodišnje Smotre je etnografsko i folklorno bogatstvo širokog prostora Gorskog kotara uz povijesne ceste Karolinu i Lujzijanu kojima se dolazi do Rijeke, te Hrvatskog primorja, Istre i Kvarnera. Time se u godini u susret proslave grada Rijeke, nositelja titule Europske prijestolnice kulture 2020., zagrebačka Smotra pridružuje tom programu.
Nastupila su folklorna društva i pojedinci koji prezentiraju različitosti hrvatske etnografske baštine, predstavnici nacionalnih manjina, Hrvati iz susjednih zemalja i iseljeništva, uz petnaest ansambala koji su predstavili baštinu drugih naroda i kultura. Među izvođačima su i sudionici koncerta pučkih marijanskih pjesama, a jedna od sudionica toga programa bila je i Stanka Čoban iz udruge Tragovi Šokaca iz Bača.
Tavankućani – stari gosti
Na Smotri je ove godine sudjelovalo i HKPD Matija Gubec iz Tavankuta. Društvo je osnovano 1946. godine, a folkorna sekcija u udruzi pokrenuta je baš povodom poziva na sudjelovanje na prvoj smotri folklora 1966. godine. Tim povodom na ovoj 53. smotri folklora s aktivnom tavankutskom folklornom skupinom sudjelovao je i bračni par Terezija i Stipan Vuković, koji su sudjelovali na prvoj Smotri folkora. Oni su 70-ih godina bili i voditelji folklorne sekcije, a koncem toga desetljeća Stipan Vuković je obnašao i dužnost predsjednika u Društvu. Nisu krili zadovoljstvo da im se pružila prigoda ponovo obići Zagreb i vidjeti kako se danas Smotra oragnizira. Inače, tavankutski Gubec je do sada na ovoj zagrebačkoj Smotri folklora sudjelovao više od deset puta.
U okviru programa Smotre, Tavankućani su s folklornom grupom sa Sicilije održali radionicu, na kojoj su jedni od drugih učili plesove svog zavičaja, a kasnije su se publici predstavili na Trgu bana Jelačića. U nedjelju, u prijepodnevnim satima, svi sudionici Smotre su sudjelovali na svetoj misi u zagrebačkoj katedrali, dok se navečer na Gradecu HKPD Matija Gubec iz Tavankuta publici ponovno predstavio publici s bunjevačkim plesovima.
I. D.
ANTRFILE
Posjet HMI-ju
Predstavnici HKPD-a Matija Gubec su u ponedjeljak, 22. srpnja, posjetili Hrvatsku maticu iseljenika u Zagrebu, gdje su ih primili ravnatelj HMI-ja Mijo Marić, zamjenik ravnatelja Ivan Tepeš, te voditeljica odjela za kulturu Snježana Jurišić.
