Aktualno
Ivan Gutman među svjetskom znanstvenom elitom
Istraživači s kalifornijskog sveučilišta Stanford objavili su nedavno rezultate višegodišnjeg istraživačkog projekta čiji je osnovni cilj bila evaluacija blizu sedam milijuna svjetskih znanstvenika. Autori studije su kreirali javno dostupnu bazu od nešto preko 100.000 najcitiranijih znanstvenika u svijetu, u kojoj se nalazi i osam srpskih znanstvenika, prenosi Danas.
Među njima je pet akademika: Ivan Gutman, profesor Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Kragujevcu, Dušan Teodorović, profesor Saobraćajnog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Vladimir Kostić, s Medicinskog fakulteta UB, Zoran Petrović, s Instituta za fiziku UB i Nikola Konjević, profesor Fizičkog fakulteta UB,
U grupi najcitiranijih su i Magdalena Đorđević, s Instituta za fiziku UB, Gordana Ćirić Marjanović, profesorica Fakulteta za fizizku hemiju UB i Livija Cvetićanin, s Fakultet tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu. Plasmanom u ovu grupu ovi znanstvenici su svrstani među 1,5 posto najbolje rangiranih u svijetu. Rezultati istraživača sa Stanforda objavljeni su u časopisu PLOS Biology.
Kriteriji
Kako za Danas objašnjava akademik Dušan Teodorović, sedam milijuna svjetskih istraživača rangirano je na temelju više kriterija. Podaci o publikacijama i izvornoj citiranosti su preuzimani iz baze SCOPUS. Metodologija rangiranja, koju su razvili istraživači sa Stanforda, kažnjava pojave umjetnog podizanja ukupnog broja citata, kao što je veliki broj autocitata i međusobno citiranje povezanih suradnika i kolega organiziranih u male međunarodne grupe (tzv. farme citiranja).
»Predložena metodologija vodi računa o broju autora na radu i pokušava spriječiti lažna autorstva, odnosno dopisivanje na znanstvene radove onih koji nisu sudjelovali u istraživanju«, kaže Teodorović.
On vjeruje da će predložena metodologija za rangiranje biti široko korištena u svijetu, zbog dosad najsveobuhvatnije analize znanstvenih rezultata, ali i zbog ugleda institucije koja stoji iza nje. Sugovornik Danasa ukazuje da ova metodologija može predstavljati značajan putokaz akademskoj zajednici u procesu evaluacije istraživača.
»Ona predstavlja sve ono što je suprotstavljeno idejama koje je nedavno promovirao predsjednik Aleksandar Vučić, na prijedlog profesora Stojana Radenovića, ekspresno proglašenog od režimskog tiska za spasitelja srpske akademske zajednice. Najnovije rangiranje je na suprotnoj strani moralne skale od lažnog dopisivanja na radove i unajmljivanja inozemnih istraživača koji bi trebali svoje rezultate objavljivati pod firmom Univerziteta u Beogradu, iako niti žive, niti se bave istraživanjima u Srbiji«, ističe Teodorović.
Gutman među 0,6 promila najznačajnijih znanstvenika
»Posebno je značajno istaknuti poziciju akademika Ivana Gutmana, koji se po svojim istraživačkim rezultatima nalazi na 4.439. mjestu među 6.880.389 rangiranih istraživača, što ga dovodi u društvo 0,6 promila najznačajnijih svjetskih znanstvenika«, kaže Teodorović.
Evaluacija i rangiranje istraživača se u svijetu sve više koristi u situacijama kada se odlučuje o postavljenjima profesora, unaprjeđenjima ili dobijanju istraživačkih projekata. Donošenje odluke o dobijanju profesure i napredovanje kroz znanstvena zvanja na svjetskim sveučilištima najviše zavisi od broja i kvalitete objavljenih znanstvenih radova. U manje razvijenim zemljama i autoritarnim i totalitarnim režimima, rangiranje i promocija pojedinaca i stvaranje »režimskih znanstvenika« može biti sastavni dio režimske propagandne mašinerije, ukazuje akademik Teodorović.
Kao osnovna mjera kvalitete istraživača se najčešće koristi opseg citiranja objavljenih radova od strane drugih istraživača. Osim ukupne citiranosti istraživača, od 2005. godine vodeća svjetska sveučilišta koriste i tzv. Hiršov indeks, kao mjeru znanstvene kompetentnosti istraživača. Indeksne baze Google Scholar, Publish or Perish, Web of Science i SCOPUS sadrže podatke o publikacijama, citiranosti i indeksu znanstvene kompetentnosti istraživača.
O Ivanu Gutmanu pisali smo u našem tjedniku još davne 2009. godine, a o ovom kemičaru, matematičaru, sveučilišnom profesoru i akademiku podrijetlom iz Sombora pisano je u osmom svesku Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca. I u knjizi Ugledni hrvatski znanstvenici u svijetu predstavljen je znanstveni opus profesora Ivana Gutmana.
Zlatko Gorjanac je u svome tekstu o profesoru Gutmanu među ostalim napisao:
»Ivan Gutman je rođen u Somboru 1947. godine, gdje je proveo djetinjstvo i završio osnovnu školu i gimnaziju. Otac Mirko bio je odvjetnik, a majka Katarina, rođena Gromilović, odgojila ga je u bunjevačkoj tradiciji. Gutman kaže za sebe kako je po majci Hrvat-Bunjevac i da se tako uvijek izjašnjavao. Majka je studirala medicinu, ali zbog ratnih prilika i kasnije udaje nije diplomirala. Profesor Gutman svake godine redovito dolazi u svoj rodni Grad Sombor i odlazi na izlete u okolicu grada i u obližnja sela. Trokut između Sombora, Kupusine i Bačkog Monoštora, kao i atar Gradine, za nejga su najljepša mjesta na svijetu.«
Priredio: Z. S. / Foto: www.infokg.rs
