Kultura
Umjetnička transformacija Gradića
Podgrađe Petrovaradinske tvrđave (Gradić) ušlo je u proces transformacije iz zanemarene sredine u atraktivno srce kulturnih zbivanja koje spaja Novi Sad i Petrovaradin. Među onima koji su dokazali da je to, nakon desetljeća prepuštenosti Podgrađa zaboravu, zaista moguće nalazi se Umjetnička asocijacija Inbox. Ova skupina mladih kreatora ideje drukčijeg profiliranja Novog Sada ima svoj prostor, istoga službenoga imena (Prostor) u Beogradskoj ulici. Što radi Inbox i što se sve događa i planira u Prostoru?
Oživljavanje lokaliteta
Lea Kotlica, zadužena za odnose s javnošću u Inboxu, kaže kako su vrijednosti, potencijali i problemi Gradića bili poticaj da promisle o tome kako mogu pridonijeti njegovom oživljavanju, te se rodila ideja da Festival uličnih svirača redizajniraju i posvete upravo razvoju Gradića. Osim Prostora, ideju vraćanja života u Gradić zagovaraju i organizacija Scenatoria i Suburbium. Ona navodi i jedan kultni kafić, osnovnu školu, slastičarnu, restoran, hostel, dućan suvenira, koji svi nose slažan pečat identiteta Tvrđave i Petrovaradina.
»Radujemo se dolasku i drugih organizacija i pojedinaca, kao i otvaranju novih mjesta, ali se nadamo da će taj proces transformacije biti pažljivo realiziran, jer je neophodno osigurati ravnotežu između turističko-ugostiteljskog i kulturnog sadržaja«, kaže ona.
Kotlica pozdravlja i očekuje dugo najavljivanu zabranu prometa motornih vozila kroz Beogradsku ulicu, smatrajući da je to logičan nastavak projekta obnove pročelja objekata u Podgrađu.
»Novi Sad je davno prerastao oblik monocentričnog grada i definitivno mu nedostaju nove pješačke zone, a Gradić može postati upravo to«, kaže naša sugovornica.
Što nedostaje Petrovaradinskoj tvrđavi?
Budući Spomen-dom bana Jelačića najbliži je susjed Prostora. Kotlica napominje da je hrvatska kultura imala značajnu ulogu u ne tako dalekoj prošlosti Gradića. Stoga, kako dodaje, budućnost Gradića ne bi smjela proći bez doprinosa hrvatske zajednice, te se raduju otvaranju Spomen-doma bana Jelačića.
»Nadamo se da će to biti otvorena organizacija s čestim događanjima, jer bi to bio još jedan doprinos stvaranju novih navika građana da posjećuju Gradić. Spomen-dom donijet će novi sadržaj u Gradić i tako dopuniti njegovu kulturnu ponudu«, kaže ona.
Prema procjeni, Gradić sada ima najviše 500 stanovnika. Nema točnih podataka o tome koliko turista posjeti Petrovaradinski tvrđavu, no, po riječima Kotlice, pretpostavka je da se radi o desecima tisuća godišnje.
»Cijeloj Tvrđavi (i Donjem i Gornjem gradu) najhitnije nedostaje sveobuhvatan strateški plan zaštite i korištenja koji bi upravo definirao što joj točno nedostaje, na čemu i kako treba raditi. Tvrđavi svakako nedostaje dobra signalizacija, ploče s informacijama koje bi sigurno puno značile turistima prigodom posjeta, te posjetilačko-informacijski centar«, navodi Kotlica.
Gradić fest
Publika je Festival uličnih svirača, koji je nedavnim preseljenjem u Podgrađe proširen platformom Gradić fest, u velikoj mjeri prihvatila kao iznenađujuće potreban festival performerske kulture.
»Ovu platformu pokrenuli smo u želji da udružimo snage, znanja i iskustva s drugim udrugama i tako realiziramo snažnije programe. Ideja o uličnim umjetnostima potiče od demokratskog koncepta da bi kultura i umjetnost trebale biti dostupne svima bez obzira na podrijetlo, socijalni status, ili razinu obrazovanja pojedinca. Festival ne okuplja samo ulične svirače, on želi potaknuti sve druge umjetnike da u tom periodu izađu na ulicu i svoju umjetnost prikažu u bliskom kontaktu s publikom«, kaže Kotlica.
Priče iza gradova
Asocijacija Inbox je nedavno objavila knjigu Priče iz Gradića koja je pokazala da je kovčeg petrovaradinskih priča tek odškrinut. Da bi se potpuno otvorio, ova Asocijacija pozvala je sve one koji imaju neotkrivene, a možda zanimljivije priče o povijesti Petrovaradina i njegovih stanovnika, da sudjeluju u programu Priče iza gradova. Naša sugovornica poziva sve koji znaju zanimljivu priču iz Petrovaradina da im je povjere.
»To mogu biti priče koje su pričali roditelji ili bake i djedovi, ili priče koje su se usmeno prenosile kroz generacije. Osim toga, pozivamo i istraživače ili entuzijaste koji se zanimaju za Petrovaradin da s nama podijele saznanja do kojih su došli. Kako sastanci sa zajednicom Petrovaradina sada nisu mogući, pozivamo sve zainteresirane da posjete internetsku stranicu behind.city i jednostavno pošalju priču za koju smatraju da je važno da se sačuva. Na stranici postoji opcija da nam se pošalje i arhivski materijal u vidu osobnih fotografija, video ili audio snimke koje bi mogle doprinijeti projektu i ideji. Tražimo priče o ljudima, događanjima, građevinama, ali tražimo i mitove ili legende za koje ne postoje povijesni dokazi koji bi ih potvrdili«, kaže ona.
Da je broj, značaj i kuriozitet neispričanih priča iz prošlosti Petrovaradina iznimno velik, potvrđuje i suradnik na pisanju knjige Priče iz Gradića, Petrovaradinac Petar Pifat.
»Neki događaji, pojave, običaji i identitetske osobenosti Petrovaradina ostat će zauvijek neispričani, nepoznati i zaboravljeni. Za ‘izvlačenje’ živopisnih priča od preostalih malobrojnih kazivača trebat će puno strpljenja, pripreme i razumijevanja od strane ispitivača. Upotpunjenosti nekih priča pridonijet će i vijesti iz novinskih članaka lokalnih novina davnoga vremena, jednostavne zabilješke u raznim obiteljskim bilježnicama Petrovaradinaca te dokumentacija nekadašnjega Gradskoga poglavarstva Petrovaradina i drugih dokumenata razasutih po knjižnicima Hrvatske i Srbije«, kaže Pifat.
Korona kriza
U korona krizi svi su ugroženi, pa tako i programi Inboxa, ali i događaji u okviru velikog projekta Novi Sad – europska prijestolnica kulture 2021. Po njezinom mišljenju, pod velikim znakom pitanja je odvijanje toga programa iduće godine.
»Živimo jedan povijesni trenutak, u kom je cijeli svijet stao i sada je teško uopće razgovarati o pojedinačnim slučajevima. Kulturni i kreativni sektori su izuzetno osjetljvi i nije slučajno što je, primjerice, njemačka vlada odlučila da nakon povećanja proračuna za zdravstveni poveća i proračun kulturnog sektora i poduzme hitne mjere kako bi se on zaštitio od urušavanja. Neke razvijenije zemlje prepoznaju da su kultura i umjetnost vitalna snaga nacija, no kod nas je kulturni sektor među prvima stradao jer su prve mjere bile zatvaranje svih natječaja u kulturi. To nije održivo rješenje. Ne očekujemo da će se, kada sve prođe, Novi Sad vratiti u stanje u kakvom je bio prije pandemije, ali će se, nadamo se, stvoriti neka nova normala za koju se svi trebamo truditi da bude bolja čak i od one prethodne. Ovo je moment u kojem je stao cijeli svijet, period je promišljanja i stvaranja neke drugačije i bolje budućnosti«, smatra Kotlica.
Marko Tucakov / Foto: Festival uličnih svirača u Gradiću (foto: Zoran Ješić)
