Tema
Vojnić: Očekujemo zaštitu i Srbije i Hrvatske!
Zbog dijela lekcije o povijesti hrvatskoga jezika u 20. stoljeću emitiranoj u ponedjeljak, 11. svibnja, na drugom programu Radiotelevizije Vojvodine u okviru nastave na daljinu, hrvatska zajednica u Srbiji optužena je da veliča Nezavisnu Državu Hrvatsku i izvrgava ruglu srpski jezik. Naime, u »spornoj« lekciji, koja se inače nalazi u udžbeniku koji su odobrile nadležne institucije Republike Srbije, NDH se spominje samo u kontekstu razdoblja kada se odlučilo poraditi na čistoći hrvatskoga jezika i povratku potiskivanih hrvatskih riječi. A da bi spomenuta zajednica po tko zna koji put bila nepravedno optužena, predstavljena kao problematična i kao remetilački faktor za ostvarivanje kvalitetnih srpsko-hrvatskih odnosa, morao se učiniti dodatni napor. Ubrzo nakon emitiranja, snimka ove lekcije je uklonjena, što je dalo slobodu i prostor za interpretacije koje ne samo da su potpuno izdeformirale izneseno već »dobronamjernike« dovele do cilja.
No, to nije sve. Hrvatska zajednica zbog toga »mora« biti nekako kažnjena. Nije dovoljno što je nepravedno optužena putem pojedinaca i brojnih ovdašnjih medija već je srbijanski ministar prosvjete Mladen Šarčević, koji se nije udubio u problematiku, naložio da taj udžbenik bude povučen. Jer da se udubio, što bi bio logičan postupak prije donošenja ovako drastičnih odluka, tj. samo da je izdvojio jednu minutu svog dragocjenog vremena i poslušao dio lekcije zbog kojeg se digla hajka, ovakvu odluku sigurno ne bi donio.
Kako je sve počelo?
Budući da je još uvijek neizvjesno što će biti epilog ove smicalice, krenut ćemo od njenog početka i ukratko podsjetiti kako je sve počelo, a kronologiju ovog događaja prenijela nam je predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić na sastanku za medije u petak 15. svibnja.
U okviru online nastave 11. je svibnja na drugom programu RTV-a emitiran sat Hrvatskog jezika za 8. razred na temu »Povijest hrvatskoga jezika u 20. stoljeću«. Sat je trajao 36 minuta, a negdje na sredini (oko 18. minute), nakon prikaza povijesti razvitka hrvatskoga jezika unutar I. i II. razdoblja, uslijedilo je jednominutno izlaganje o III. razdoblju u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. U njemu je profesorica rekla sljedeće: »Što se tiče III. razdoblja od '41. do '45. o Hrvatskoj govorimo kao Nezavisnoj Državi Hrvatskoj koja je vodila brigu o čistoći i pravilnoj javnoj uporabi hrvatskoga jezika i pravopisa«.
Kao što je vidljivo i kao što je i sama predsjednica Vojnić na ovom sastanku istaknula »NDH je spomenuta samo u kontekstu razdoblja u kojem se radilo na razvoju hrvatskog jezika«, a potom je i dodala:
»Međutim, nakon što je međunarodna medijska kuća Sputnjik preuzela s jednog osobnog Fb profila informaciju koja je prvobitno bila djelomično istinita, u svakoj sljedećoj koju su prenijeli brojni drugi mediji, ponešto se dodalo da bi se na kraju ispostavilo kako hrvatska zajednica u Srbiji veliča NDH, a srpski jezik izvrgava ruglu. Također, snimka s predavanjem profesorice na ovu temu je izbrisana i ne može se doći do nje što je učinjeno kako bi se taj dio predavanja mogao na ovaj način interpretirati.«
Vojnić je ovom prigodom naglasila da je lekcija iz udžbenika, odnosno nastavnog programa koji je odobrila Srbija 2012. godine i kako nema ništa sporno niti u njoj niti u izlaganju koje je profesorica iznijela.
Ikebana – prava ikebana
Da u predavanju profesorice, koja ne želi davati izjave jer ju je ovo sve previše potreslo, nema apsolutno ničega problematičnog prenosimo od riječi do riječi dio njezinog »spornog« predavanja:
»U razdoblju koje je trajalo od 1941. do 1945. godine u Hrvatskoj govorimo kao o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj koja je u tome vremenu vodila brigu o čistoći i pravilnoj javnoj uporabi hrvatskoga jezika i pravopisa. Naime, tada je unutar države NDH postojao Hrvatski državni ured za jezik koji je provodio jezičnu čistoću poznatu pod nazivom purizam. Što je bio zapravo cilj tog Hrvatskog državnog ureda za jezik, odnosno što jest taj jezični purizam? To je zapravo pokušaj i težnja da se uklone riječi stranoga podrijetla iz hrvatskoga jezika, a da se tvore nove riječi hrvatskoga jezika koje će biti u skladu s normama hrvatskoga jezika.«
A da igra »gluhih telefona« umjesto zabave može postati zlostavljanje, dokaz su naslovi većine medija koji su izvještavali o ovome, a koji, među ostalim, glase: »Kako su uklanjani srbizmi iz jezika u NDH«, »Decu u Srbiji uče da se najpravilniji hrvatski jezik govorio tokom postojanja NDH«, »Ups sa velikim U: RTV pohvalio čistoću jezika u NDH« i dr.
No, tu nije kraj. Hrvatska zajednica ne trpi posljedice samo zbog ovakvih naslova, tekstova odnosno novinara već je upravo zbog njih ministar prosvjete Mladen Šarčević naložio da udžbenik hrvatskog jezika bude povučen iz upotrebe.
Glede ove nelogične i besmislene, a nimalo bezazlene odluke ministra, predsjednica Odbora HNV-a za obrazovanje Margareta Uršal iznijela je niz pitanja na koja se i u HNV-u, a i u našem tjedniku očekuju odgovori (do zaključenja broja nismo ih dobili). Jedno od njih koje postavlja je na temelju čega Ministarstvo prosvjete ukida udžbenik koji ministar nije ni vidio, odnosno bilo bi logično da je, nakon što je sve primio k znanju, rekao da će to ispitati, jer, kako dodaje, »postoje posebne komisije i tijela koja se time bave i tek nakon toga bi se trebao očitovati«. Potom, na temelju čega Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje daje izjavu da podržava povlačenje spornog udžbenika iz upotrebe, koje je pokrenulo Ministarstvo prosvjete, bez da su ga vidjeli.
»To znamo, jer su tražili od nas da im pošaljemo njegov djelovodni broj«, kaže Uršal.
Dalje, može li ministar prosvjete dati izjavu da povlači udžbenik a da prethodno nije naložio da se on pogleda, da se provjeri ta nastavna jedinica, jer on nije kompetentan da to prosuđuje, te na temelju čega reagiraju službene institucije Srbije, je li to samo na temelju pisanja medija ili objektivnog izvještavanja?
Zatočeni u medijskome kaosu
Povodom ovog slučaja, vodstvu HNV-a obratio se prošloga tjedna državni tajnik Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave Ivan Bošnjak, sa zahtjevom da se ova krovna institucija Hrvata u Srbiji ogradi od ovakvih izjava i od ove profesorice, a odgovor Jasne Vojnić na to je bio sljedeći:
»Mi ne samo da se ne želimo ograditi od ove situacije već želimo znati kako će nas Srbija zaštititi od ovog interpretativnog terora koji se ne događa prvi put.«
Također, vodstvo hrvatske zajednice je zauzelo stav da i Republika Hrvatska mora stati u njihovu i u obranu udžbenika.
U jednom od svojih obraćanja ona je također navela kako »Hrvatsko nacionalno vijeće ovoga puta očekuje od institucija Republike Srbije da, ne samo osude, sada već kontinuirano, negativno i netočno medijsko predstavljanje hrvatske zajednice u Republici Srbiji, nego da uzmu hrvatsku zajednicu u zaštitu, a medijski konačno započnu promovirati pozitivne procese i postignuća kojih je u našoj zajednici daleko više, no oni redovito ostaju zatočeni u medijskome kaosu i mraku«.
I. Petrekanić Sič
