Tema
U Somboru bez nastave iz hrvatskog: Odgovornost je na cijeloj zajednici
Nama je u interesu da se u Somboru izučava ovaj predmet, ali nema interesenata, kaže predsjednik HNV-a Slaven Bačić * Normalno je da nema zainteresiranih jer nitko nikada nije došao i nije bilo nikakve promidžbe, HNV treba aktivirati svoj odjel za obrazovanje i treba vidjeti tko što plaća, što je dužna država, a što HNV, mišljenja je Marija Šeremešić
Osnovna škola »Bratstvo-jedinstvo« u Somboru jedina je u kojoj se izučavao hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture u ovom gradu, još od 2006. godine. Međutim, ove školske godine učenici koji pohađaju ovaj fakultativni predmet nisu bili niti na jednom satu jer im to nije omogućeno.
O tome smo pisali u »Hrvatskoj riječi« 5. studenoga prošle godine, kada su se članovi HNV-a zaduženi za obrazovanje pripremali za sastanak s načelnikom školske uprave i s ravnateljem spomenute osnovne škole Slobodanom Beljanskim, koji je tih dana, točnije 29. listopada, preuzeo dužnost. Sastanak do danas nije održan, a učenici neće imati prigodu izučavati ovaj predmet u svojoj školi.
Nezainteresiranost
Ovo je ozbiljan problem koji se, čini se, ostavlja po strani, ali sudeći po odgovorima naših sugovornika, problem je to svih, cijele hrvatske zajednice. Čelnici HNV-a ističu kako volja s njihove strane postoji, ali treba postojati i određeni broj učenika koji bi izučavali ovaj predmet, ali kako su oni obaviješteni, učenika nema. Monika Vekonj, nastavnica koja je predavala ovaj predmet, početkom školske godine obavijestila je ravnatelja škole i poslala dopis HNV-u, ali nije dobila nikakav odgovor. Predsjednik HNV-a dr. Slaven Bačić kaže kako su dobili informaciju da u toj školi nema zainteresiranih za ovaj predmet, a po njihovim saznanjima, ni Monika Vekonj više ne želi predavati.
»Nama je u interesu da se u Somboru izučava hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture, ali nema interesenata«, kaže Bačić, te dodaje: »Mi sami ne možemo biti inicijatori ako inicijativa ne dođe iz same zajednice, a tada ćemo uraditi sve kako bi se omogućilo predavanje ovog predmeta. Ne možemo biti inicijatori ako u Somboru nema djece ili predavača. Osnova za to je da ima interesenata.«
Monika Vekonj nije dobila nikakvu nadoknadu za sate hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture, te je ovaj predmet opstajao isključivo zahvaljujući njezinom entuzijazmu, a razumljivo je kako je i to je jedan od razloga njezinog odustajanja, mada ona sama ima volje za daljnji rad ako bi se ispunili svi uvjeti. Ona kaže kako nema nekakvih posebnih komentara i ističe da je razočarana nezainteresiranošću nadležnih koji nijednom nisu posjetili njihovu školu i učenike koji pohađaju ovaj predmet.
Problem aktualan
Potpredsjednik HNV-a Mata Matarić iz Sombora, kao predstavnik hrvatske zajednice u ovom gradu, kaže kako je ovo aktualan problem ne samo u Somboru već i u drugim mjestima gdje živi stanovništvo hrvatske nacionalnosti, te da se o problemu raspravlja u HNV-u.
»Nakon konstituiranja novog saziva HNV-a, član Izvršnog odbora zadužen za obrazovanjePero Horvacki bio je zadužen sa suradnicima doći u Sombor, ali je u međuvremenu u školi izvršena promjena ravnatelja, te oni nisu mogli stupiti u kontakt s osobama odgovornim za taj posao. U HNV-u to stalno potenciramo, ne samo nastavu u Somboru, već i proširenje ove nastave u Bačkom Bregu i Bačkom Monoštoru. Na to imamo pravo, jer smo većinski narod u tim selima i to je sada aktualno. Tamo želimo poboljšati obrazovanje i dovesti nove nastavnike. Nelogično je da nastavnica iz Bačkog Brega putuje u Plavnu gdje predaje hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture, dok u Bačkom Bregu tog predmeta nema. Što se tiče Sombora, bilo je osmero učenika koji pohađaju tu nastavu. Ovo je stalna tema na HNV-u i vidjet ćemo kakve su mogućnosti. Nisam kompententan govoriti u ime kolega, o tome što su do sada uradili, ali problem postoji i aktualan je«, kaže Mata Matarić.
Sličan je problem i u Bačkom Bregu gdje je postojala mogućnost izučavanja ovog predmeta, za koji je bilo upisano također osam učenika. Ova mogućnost ne postoji od prije tri godine, mada je iz godine u godinu bilo sve više zainteresiranih roditelja koji su željeli svoju djecu upisati na ovaj predmet. Tamara Lerić iz Bačkog Brega nastavnica je koja od nedavno predaje hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture u Plavni, dok se u Beregu ne događa ništa pozitivno na tom planu.
Kao roditelju, Tamari je žao što su njezina djeca morala prekinuti izučavanje ovog predmeta i vjeruje da bi ovaj predmet, da je ostao u školi, iz godine u godinu imao sve više učenika.
»Izučavanje hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture u Bačkom Bregu išlo je uzlaznom putanjom. Bilo je sve više zainteresirane djece i roditelja, ali na žalost, predmet je ukinut. Roditelji su tražili da se ovaj predmet ponovno uvede u našu školu i vidjet ćemo što će od toga biti. Izučavanje hrvatskog jezika djetetu ne može donijeti ništa loše, već time dobija mnoge prednosti. Govori se kako nemamo dovoljno stručnog kadra, ali mi u Bačkom Bregu imamo djevojku koja je nedavno završila studij hrvatskog jezika i komparativne književnosti u Zagrebu, tako da ni tu problem ne postoji«, kaže Tamara Lerić.
Stvari postaviti na svoje noge
U Osnovnoj školi »Bratstvo-Jedinstvo« u Somboru otvoreni su za spomenuti nastavni predmet i imaju veliku želju da se on ponovno izučava. To potvrđuje i ravnatelj škole Slobodan Beljanski, koji je prošloga tjedna boravio u Sesvetskom Kraljevcu radi uspostave suradnje među školama.
»Od kada sam ravnatelj u ovoj školi, nitko nije sa mnom obavio nikakav razgovor u svezi s ovim predmetom. U školi želimo da se on i dalje izučava, ali trebaju se omogućiti i uvjeti. Bio je mali odziv anketirane djece, a nastavnici Moniki Vekonj nije plaćena nikakva nadoknada. Mi smo svakako otvoreni, surađujemo i sa školom iz Zagreba, a nastava iz ovog predmeta ide u prilog ne samo hrvatskoj zajednici, nego i našoj školi«, ističe Slobodan Beljanski.
Marija Šeremešićiz Sombora, koja je svojevremeno bila članica Odjela za obrazovanje HNV-a i uložila puno truda i rada kako bi hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture bio uveden u ovu osnovnu školu i kako bi opstao i ostao, navodi koje bi korake trebalo učiniti da bi ovaj problem bio riješen.
»Monika Vekonj za svoj rad nije plaćena posljednje tri godine. Ona je spremna raditi dalje, ukoliko se to na neki način postavi na pravo mjesto. To znači da bi netko iz HNV-a morao doći razgovarati. Ravnatelj je spreman i otvoren, što je naveo i prigodom nedavnog boravka u Hrvatskoj. HNV mora biti pokretač jer je njemu u interesu, a ne obrnuto. Škola može raditi na srpskom jeziku i imat će svoj program i svoj uspjeh, ali nama je cilj, kao hrvatskoj zajednici, da imamo jednu instituciju koja to hoće. Normalno je da nema zainteresiranih za hrvatski jezik jer nitko nikada nije došao i nije bilo nikakve promidžbe. HNV treba aktivirati svoj odjel za obrazovanje i već sada s proljeća treba krenuti s agitacijom. Treba vidjeti tko što plaća, što je dužna država, a što HNV, treba sve ovo postaviti na svoje noge, reklamirati, a onda se na općem roditeljskom sastanku može reći kako postoji mogućnost za tako nešto«, mišljenja je Marija Šeremešić.
Školska godina odmiče i sada je prekasno za uvođenje hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture u škole gdje ovaj predmet još nije uveden ili gdje je tko zna iz kojih razloga prekinut. Pri tome se najviše očekuje otvorenost cijele hrvatske zajednice kako bi njeni pripadnici mogli iskoristiti ona prava koja im se nude, koja su nadohvat ruke, pa bi i jedan mali korak mogao značiti puno. Naravno, ako se taj korak na vrijeme napravi i ako cijela zajednica preuzme odgovornost.
Zlatko Gorjanac
