Tema

Priznanja i imenovanja

Na 44. sjednici Hrvatskog nacionalnog vijeća Katica Naglić je imenovana za Upraviteljicu Fondacije Antun Gustav Matoš, Vojislav Temunović za člana Izvršnog odbora HNV-a za kulturu (na mjesto nedavno razriješenog člana Darka Sarića Lukendića), a Bernadica Ivanković je imenovana za članicu Odbora za kulturu.

Vijeće je usvojilo i odluke o priznanjima koja će ove godine dobiti Aleksandar Skenderović, Hrvatski kulturni centar Bunjevačko kolo, te Družba Kćeri milosrđa i vrtić Marija Petković – Sunčica.

Sjednica Vijeća je održana 24. studenoga u prostorijama HKC-a Bunjevačko kolo u Subotici i imala je 23 točke. Prvih 11 točaka dnevnog reda odnosile su se na usvajanje zapisnika s 33. sjednice i 10 sjednica održanih telefonski. Uz donošenje odluka o imenovanjima i priznanjima, usvojene su i odluke o utvrđivanju ustanova kulture i obrazovanja od posebnog značaja za hrvatsku nacionalnu manjinu u Srbiji, utvrđivanju Franjevačkog samostana u Baču nepokretnim kulturnim dobrom od osobitog značaja za hrvatsku nacionalnu manjinu, usvojena je dopuna odluke o utvrđivanju tradicionalnih naziva naseljenih mjesta i odluka vezana uz smještaj studenata u Subotici.

Željko Pakledinac je kao dopunsku točku dnevnog reda predložio »upoznavanje vijećnika o rješenju o razrješenju člana Izvršnog odbora zaduženog za kulturu Darka Sarića Lukendića, što je Vijeće usvojilo budući da se o ovome razrješenju odlučilo na telefonskoj sjednici. Prijedlog za dopunu da se raspravlja i donese odluka o održavanju sjednica »u doba korone« Vijeće nije usvojilo. Također nije usvojen ni prijedlog dopune da se da odgovor na pitanje »koje tijelo je dalo prijedloge kandidata za imenovanje i izbor osoba u Izvršnoj vlasti APV«, budući da, kako je obrazložila predsjednica HNV-a Jasna Vojnić, to nije u nadležnosti Vijeća.

Katica Naglić upraviteljica Fondacije AG Matoš

Za Upraviteljicu Fondacije Antun Gustav Matoš imenovana je Katica Naglić iz Surčina, na mandatni period od četiri godine. Naime, HNV je na sjednici održanoj 3. studenog 2020. godine osnovao ovu Fondaciju, kada je imenovan i Upravni odbor Fondacije. Upravni odbor održao je konstitutivnu sjednicu 10. studenog i usvojio Prijedlog odluke o imenovanju upravitelja Fondacije. Prema Statutu HNV-a predviđeno je da Vijeće imenuje i razrješava rukovoditelje ustanova, agencija i fondacija čiji je osnivač te je o tome na ovoj sjednici i odlučivalo.

Nakon kraćeg predstavljanja, Katica Naglić je govorila i o planovima i programima koje će Fondacija realizirati u nedavno dobijenom reprezentativnom prostoru u centru Beograda. Rođena je 1956. god. u Surčinu, gdje je završila osnovnu školu, a gimnaziju u Zemunu. Diplomirala je 1986. na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, odsjek termotehnika. Tijekom svoje karijere radila je kao inženjerka, zatim kao šefica strojarske grupe u službi prodaje, te pomoćnica generalnog direktora za prodaju i marketing. U periodu 2008. – 2020. radi u kompaniji Strabag u Beogradu kao menadžerica. Od 2018. je u mirovini. U hrvatskoj zajednici je angažirana od 2016. godine u udruzi Hrvatska čitaonica Fischer jednu godinu kao tajnica udruge, a od 2017. kao predsjednica udruge. Od 2019. angažirana je na ispitivanju običaja Hrvata u dijelu Srijema i Banatu u suradnji sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata i Filozofskim fakultetom u Zagrebu pod vodstvom profesorice Milane Černelić.

Kako je rekla, prvi zadaci su unutarnje uređenje ovog multifunkcionalnog prostora u kojem se mogu održavati kulturni i obrazovni programi hrvatskih udruga s ovoga područja kao i funkcionirati ured HNV-a i održavati sjednice.

HNV je usvojio prijedlog Upravnog odbora Fondacije jednoglasno, s 20 glasova prisutnih vijećnika, i imenovao Katicu Naglić za upraviteljicu.

Donešene odluke o dodjeli priznanja HNV-a

U cilju dodjele priznanja istaknutim društvenim djelatnicima u hrvatskoj zajednici u Srbiji za istaknuti društveni rad, kao i na polju doprinosa u područjima kulture i obrazovanja na hrvatskome jeziku, HNV svake godine dodjeljuje tri priznanja.

Za istaknuti društveni rad priznanje HNV-a Ban Josip Jelačić za 2020. godinu ove je godine bio jedan prijedlog koji je podnijela Jasna Vojnić – da se priznanje dodijeli Aleksandru Skenderoviću. Povjerenstvo za dodjelu priznanja je podržalo ovaj prijedlog kao i Izvršni odbor HNV-a te je dostavljen Vijeću na razmatranje i odlučivanje.

Aleksandar Skenderović je rođen 1939. godine u Tavankutu, diplomirao je filozofiju i teologiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te međunarodno javno i privatno pravo na Diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih poslova RH. Jasna Vojnić je obrazložila prijedlog u kojem se navodi da se rad za Hrvate Aleksandra Skenderovića u Srbiji od 1991. do 2000. ogleda u pomoći studentima, pomoći izbjeglim i prognanim Hrvatima iz Vojvodine, rekonstrukciji izgubljene partiture Dužijanca dr. Josipa Andrića, okupljanju i organiziranju Hrvata u SRJ, aktivnim radom na uspostavljanju konzularnih dana u Subotici i političkom i kulturnom povezivanju Hrvata iz Bačke s Hrvatima iz Srijema.

Prijedlog je usvojen jednoglasno.

Za priznanje na polju doprinosa u području kulture Dr. Josip Andrić pristiglo je dva prijedloga – prijedlog Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata da se priznanje dodijeli HKC-u Bunjevačko kolo iz Subotice i prijedlog udruge Urbani Šokci iz Sombora da se priznanje dodijeli Mariji Šeremešić kao dugogodišnjoj sudionici u održavanju, njegovanju, zapisivanju i promoviranju kulture Hrvata Sombora, okolnih mjesta i bačkog Podunavlja. Povjerenstvo za dodjelu priznanja je podržalo prijedlog da se priznanje dodijeli HKC-u Bunjevačko kolo, te je na sjednici Izvršnog odbora HNV-a predloženo da se priznanje Dr. Josip Andrić dodijeli HKC-u Bunjevačko kolo.

Prijedlog Izvršnog odbora je obrazložio vijećnik Josip Bako, uposlenik ZKVH-a. U obrazloženju ZKVH-a se navodi kako je HKC Bunjevačko kolo, koje ove godine slavi 50 godina postojanja i rada, najbrojnije hrvatsko društvo u Vojvodini koje je prethodnih pola stoljeća imalo presudnu ulogu u očuvanju i razvoju kulture Hrvata u Subotici, napose one tradicijske, kao i u prezentaciji kulturnog stvaralaštva te odgajanju brojnih naraštaja hrvatskih intelektualaca. Danas su posebno aktivni ansambli narodnih plesova i pjesama pri folklornom odjelu, zatim glazbeni, likovni, dramski – Književno-teatarski kružok i odjel za manifestacije, a najbrojniji je folklorni ansambl, koji se sastoji od reprezentativnoga i dječjega te ukupno ima više od 150 članova. Iako se broj članova mijenja iz godine u godinu, u njemu djeluje između 300 i 400 članova različite dobi i naobrazbe i socijalne strukture.

Predsjednik povjerenstva za dodjelu priznanja Mirko Ostrogonac je obrazložio odluku ovoga tijela rekavši: »Bili smo u situaciji da sa žaljenjem konstatiramo da imamo dva jaka prijedloga za doprinos u području kulture, ali smo podržali HKC Bunjevačko kolo, s obzirom na godinu jubileja, a s druge strane gospođa Šeremešić je istinski doajen i lider u području kulture na području Sombora koja je svestrani društveni radnik i publicist, pa se nadamo da će u nekoj od narednih prilika dobiti nagradu«.

Snežana Periškić je također podržala prijedlog da se doprinos Marije Šeremešić na području kulture s područja Sombora uvaži i da se nada da će i sljedeće godine konkurirati za ovo priznanje.

Prijedlog Povjerenstva i Izvršnog odbora je usvojen jednoglasno.

Za priznanje na polju doprinosa u području obrazovanja Pajo Kujundžić za 2020. godinu pristigao je jedan prijedlog – da se priznanje dodijeli sestrama Družbe Kćeri milosrđa i prvom vrtiću na hrvatskom jeziku u Srbiji Marija Petković – Sunčica koji je podnijela Margareta Uršal. U obrazloženju se navodi kako su sestre Kćeri milosrđa vođene porukom »Ulaganje u dijete je najbolje ulaganje« odlučile ponovo u samostanu otvoriti vrtić, koji je prije 60 godina morao biti zatvoren, i uspjele su to 18. rujna 2001. godine. Sestra Silvana Milan, predstojnica samostana, bila je glavni pokretač, a vrtić je otvoren uz pomoć tadašnjeg gradonačelnika Józsefa Kasze, predsjednika IO SO Subotica Imrea Kerna, Katoličke službe za pomoć i drugih dobročinitelja. Stručni koordinator ovog projekta bio je Dujo Runje, a prve odgojiteljice u vrtiću koji radi po programu Marije Montessori su bile s. Iva Bagarić, Dijana Hičik, Dajana Šimić, Marina Piuković, Željka Cvijanov, a danas njihov rad nastavljaju druge. Nakon tri godine rada vrtić je ušao u sastav PU Naša radost, ali se principi rada s djecom nisu promijenili, samo su se inovirali i prilagođavali. Time su postavljeni temelji obrazovanja na hrvatskom jeziku, jer je već sljedeće godine započeta cjelovita nastava na hrvatskom jeziku koju već 19. generacija pohađa, obrazložila je Uršal. Prijedlog su vijećnici usvojili jednoglasno.

Vijeće je usvojilo i Odluku o davanju mišljenja o smještaju studenata drugog i trećeg stupnja (master i doktorandi) u Studentskom centru Subotica, a na njihov zahtjev. Vijeće je dalo pozitivno mišljenje na rang listu upućenu od Studentskog centra Subotica na kojoj, prema njihovom saznanju, nema pripadnika hrvatske nacionalne manjine.

Ustanove kulture od osobitog značaja 

Zakonom o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina predviđeno je da su ustanove kulture čije se programske djelatnosti pretežito odnose na proučavanje, očuvanje i predstavljanje kulture nacionalnih manjina, a sukladno s brojem pripadnika nacionalnih manjina na teritoriju na kojem obavljaju djelatnost, kao i ako su te programske djelatnosti od naročitog značaja za zadovoljavanje kulturnih potreba specifičnih za nacionalne manjine, mogu utvrditi ustanovama od osobitog značaja za nacionalnu manjinu. Od 2010. godine HNV je utvrdio niz ustanova kulture od posebnog značaja, a ovom odlukom je određeno da su, uz već proglašene, ustanove od posebnog značaja i Art kino Aleksandar Lifka Subotica, Narodni muzej Pančevo, Historijski arhiv u Pančevu, Gradska knjižnica Pančevo, Kulturni centar Pančeva, Dom omladine Pančevo, Zavod za zaštitu spomenika kulture u Pančevu, Historijski arhiv Zrenjanin, Narodni muzej Zrenjanin, Gradska narodna knjižnica Zrenjanin, Zavod za zaštitu spomenika kulture Zrenjanin, Kulturni centar Zrenjanina, Narodno kazalište Toša Jovanović u Zrenjaninu, Historijski arhiv u Somboru, Gradska knjižnica Karlo Bjelicki u Somboru, Gradski muzej u Somboru, Kulturni centar Laza Kostić u Somboru, Narodno kazalište u Somboru, Narodna knjižnica Miodrag Borisavljević u Apatinu i Kulturni centar Vojvodine Miloš Crnjanski u Novom Sadu. Nakon kraće rasprave Vijeće je usvojilo ovu odluku jednoglasno.

Vijeće je usvojilo i Odluku o utvrđivanju Franjevačkog samostana u Baču nepokretnim kulturnim dobrom od osobitog značaja za hrvatsku nacionalnu manjinu.

Darko Sarić Lukendić je u raspravi rekao da je ovaj slučaj Franjevačkog samostana u Baču »lakmus papir«, pokazatelj prilika u kojima živimo, a tiče se zaštite kulturnih dobara.

»Druge zajednice su već odavno proglasile svojevrsni popis kulturnih dobara koje smatraju značajnim za očuvanje identiteta ili očuvanje i razvijanje kulture sjećanja o prisustvu njihovih zajednica i djelovanju. Mislim da je važno da se aktivnosti na ovom planu ne završe, a jedna od važnih aktivnosti je izrada popisa materijalnih dobara od značaja za Hrvate u Srbiji kako bi se ovi objekti stavili na kulturnu i turističku mapu«, rekao je.

Ustanove obrazovanja od osobitog značaja 

Vijeće je jednoglasno usvojilo i Odluku o utvrđivanju ustanova obrazovanja od osobitog značaja za obrazovanje hrvatske nacionalne manjine i to su: Filozofski fakultet, Sveučilišta u Novom Sadu, Novi Sad, OŠ 22. oktobar u Monoštoru, OŠ Pionir u Žedniku, OŠ Ivan Goran Kovačić u Sonti, OŠ Moše Pijade u Beregu, OŠ Srijemski front u Sotu, OŠ Sveti Sava u Srijemskoj Mitrovici, OŠ Boško Palkovljević Pinki u Srijemskoj Mitrovici, OŠ Jovan Popović u Srijemskoj Mitrovici, OŠ Jovan Jovanović Zmaj u Srijemskoj Mitrovici, OŠ Bratstvo i jedinstvo u Bezdanu, OŠ Aleksa Šantić u Vajskoj, OŠ Ivo Lola Ribar u Plavni, OŠ Ivo Lola Ribar u Somboru, Predškolska ustanova Vera Gucunja u Somboru i OŠ Stevan Hristić u Apatinu.

Ove odluke se donose radi predlaganja osnivaču ustanove da se proglase ustanovama od osobitog značaja za hrvatsku nacionalnu manjinu, čime se stječe i pravo na sudjelovanje u upravljanju ovim ustanovama.

Odgovarajući na zahtjev Pokrajinskog tajništva za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine - nacionalne zajednice Vijeće je usvojilo i odluku o dopuni postojeće odluke o tradicionalnim nazivima naseljenih mjesta na hrvatskome jeziku u kojem se nalaze tradicionalni nazivi 29 mjesta na čijem je području hrvatski jezik u službenoj uporabi.

Novi član Izvršnog odbora zadužen za kulturu

Budući da je na telefonskoj sjednici HNV-a, održanoj 2. listopada, član Izvršnog odbora zadužen za kulturu Darko Sarić Lukendić razriješen dužnosti Vijeće je na ovoj sjednici razmatralo i donijelo odluku o imenovanju novoga člana IO HNV. Za novog člana Izvršnog odbora HNV-a zaduženog za kulturu Jasna Vojnić je predložila Vojislava Temunovića, dosadašnjeg člana Odbora za kulturu i vijećnika HNV-a. Vojislav Temunović se kratko predstavio vijećnicima. Rođen je 1967. u Subotici, profesor je tambure u Muzičkoj školi u Subotici i osnivač Ansambla Hajo čiji je član do 2007. godine. Autor je brojnih pjesama i aranžmana za tamburaške orkestre, producent CD-a tamburaške muzike kao i 20 CD-a sa svakog Festivala bunjevački pisama. Bio je voditelj tamburaškog odjela HKC-a Bunjevačko kolo, a od 2001. je jedan od pokretača Festivala bunjevački pisama koji će od 2009. godine prerasti u Hrvatsku glazbenu udrugu čiji je osnivač, a danas dopredsjednik udruge. Aktivni je član u zajednici Hrvata u Vojvodini na području kulturnih događanja – glazbe, član Upravnog odbora ZKVH-a – drugi mandat, član aktiva Zajednice muzičkih škola Srbija – predmet tambura, član Hrvatskog društva skladatelja – Zagreb, član Hrvatskog društva tamburaških pedagoga, član stručnog žirija na međunarodnom natjecanju tamburaša (Tambura Instrumental Festival). Vijećnik je HNV-a. U svome predstavljanju je izrazio zabrinutost za opstanak udruga zbog situacije s covidom budući da, kako kaže, nedostaju aktivnosti, koncerti, putovanja, što djeluje motivirajući na članove.

»Mislim da je u narednom razdoblju prioritet sačuvati ove udruge, jer je teško održavati pažnju i animirati mlade u ovakvoj situaciji. Dobra strana je što se snima baština u video produkciji i to bih u daljem radu poticao da udruge naprave svoje proizvode po kojima će biti prepoznatljive.«

Svetislav Milanković je skrenuo pažnju i na značaj drugih ustanova kulture, osim udruga, osobito onih koje su proglašene ustanovama od značaja za hrvatsku manjinu čijim aktivnostima i programima također treba posvetiti pažnju.

Temunović je jednoglasno imenovan za člana IO HNV zaduženog za kulturu.

Na upražnjeno mjesto u Odboru za kulturu imenovana je Bernadica Ivanković, master učiteljica i viša diplomirana bibliotekarica, dugogodišnja aktivna članica i osnivačica hrvatskih kulturnih udruga i inicijatorica i organizatorica brojnih projekata i manifestacija na polju kulture.

Dopunska točka

Budući da je Darko Sarić Lukendić razriješen na telefonskoj sjednici, na prijedlog Željka Pakledinca, ali i, kako je rekla, svoju želju da se »na živoj sjednici« vijećnici upoznaju s razlozima njegovog razrješenja predsjednica Jasna Vojnić se zahvalila vijećnicima koji su glasovali za tu odluku te je rekla kako joj je »to bilo teže nego išta do sada. Formalni razlog je bio pismo Sarića Lukendića koje je poslao na memorandumu HNV-a u odsustvu predsjednice, a sa sadržajem koji izlazi iz okvira njegovih nadležnosti kao i nadležnosti Vijeća«. Suštinski razlog, rekla je Vojnić, je bio da se zaustave aktivnosti koje su započeli diplomatsko-konzularni predstavnici narušavati odnose i aktivnosti koje je HNV započeo s Demokratskim savezom Hrvata u Vojvodini. Nakon konzultacija s najvišim dužnosnicima Hrvatske dogovorili smo da se to zaustavi i da se krene ispočetka i da vidimo možemo li zajednički raditi u interesu zajedničkog cilja«. Vojnić je, istaknuvši izuzetno zalaganje u njegovom prethodnom radu, izrazila nadu da će se Darko Sarić Lukendić uključiti sa svojim znanjem i iskustvom u različita radna tijela i aktivnosti HNV-a.

J. D.