Tema
Razumjeti medije, pa ih onda koristiti
Četvrta europska konferencija o manjinskim i regionalnim medijima, čiji je glavni organizator medijska udruga Heror Media Pont, ove je godine održana 26. i 27. studenoga emitiranjem prethodno snimljenog sadržaja četiri panela putem video-platformi.
»Ova godina je za medije izazovna: puno daje, puno i oduzima. Naše je mišljenje da kada smo zagledani u ono što život daje, to može narasti, a ukoliko smo zagledani u ono čega nema, to nemanje raste«, izjavila je ravnateljica Heror Media Ponta Nataša Heror.
»Ovogodišnji sadržaj konferencije pružio je jasnu sliku o tome što se tijekom godine događalo u manjinskim i lokalnim medijima u Srbiji i Europi. Manjinski mediji su izazovima, kao što je smanjenje opsega sadržaja uslijed neodržavanja kulturnih i sportskih događaja, bili inovativni u prilagođavanju izmijenjenim okolnostima i donijeli nove, svježe sadržaje«, kazala je ona.
Vrijeme je za prvi ovdašnji podcast na hrvatskom?
Jedan od njih, a pri tome je i moderni globalni fenomen, je podcast, serija audio-emisija koje se emitiraju na zahtjev, a deponiraju na internetu, obično bez video sadržaja, »radio 21. stoljeća«. To je fenomen koji je pustio korijenje i kod nas, o čemu je sa svojim sugovornicima razgovarala Vladimira Dorčova-Valtnerova, urednica portala Storyteller.rs. Podkasti koje emitira novosadski Multi radio, kako navodi novinar Dragan Gmizić, tehnološki su korak naprijed.
»Dobijamo specifičniji pristup, povjerenje između autora i publike se produbljuje, a formira se zajednica slušatelja«, kazao je on.
Zanimljvo je iskustvo podcasta na manjinskom jeziku – rusinskom – Kolo kazanja, koji vode Dejan i Sebastian Pavlović.
»Brat i ja smo kroz razgovore spomenuli neke ljude iz zajednice koji rade interesantne poslove, a oni u našem podcastu u intimnoj priči ispričaju sve što žele«, kratka je sadržina podcasta braće Pavlović.
Ovaj i ostali podcasti koji se produciraju u Srbiji predstavljeni su na stranici podcast.rs. Urednik stranice Vladimir Radinović kazao je da oni, osim »servisa« svim producentima i autorima podcasta, imaju i svoju produkciju sedam podkasta.
NIU Hrvatska riječ predstavljena je kao primjer dobre prakse širenja informacija unutar zajednice emitiranjem uživo putem video-platformi (live streaming). Svježa iskustva u ovome predstavila je Zlata Vasiljević, urednica našeg tjednika.
»Sredinom listopada su se dogodili u kratkom vremenu događaji od velikog značaja za hrvatsku zajednicu: donacija hrvatske Vlade za Hrvatsku kuću i otkrivanje spomenika biskupu Ivanu Antunoviću u Subotici, te vraćanje zajednici kuće bana Jelačića u Petrovaradinu. Procijenili smo da bi to bila mogućnost da čitateljima tjednika omogućimo da te događaje prate onog momenta kada se događaju. Imali smo prvi put prijenose uživo putema Facebooka. Uz početničke greške, prve informacije su zaista bile dobre. Kasnije su nam se počele javljati hrvatske udruge i zaželjele da njihove programe prenosimo putem naših internetskih stranica i Facebooka. Nama ostaje da se u tome tehnički usavršimo i da nam to, od usputnog, postane svakodnevni dio posla«, kazala je Vasiljević.
Ona je dodala da je publika manjinskih medija uglavnom starija.
»Ovo je način da se pokušamo približiti mlađim generacijama, koje zahtijevaju brzinu. Obično naša Facebook stranica ima oko 3.200 pratitelja, a broj pratitelja streaminga ovih događaja je bio do 600, dok je pregleda bilo do 8.000«, dodala je ona.
Navela je i da su naredni koraci nastavci prijenosa uživo, jer se mnogi događaji otkazuju ili su sa smanjenim brojem posjetitelja.
Vjerski mediji
Jedan od panela bavio se temom vjerskih medija, načinima njihovog funkcioniranja u svjetlu brzih promjena, te sadržajem javnih medijskih servisa namijenjenih vjernicima. U panelu su sudjelovali voditelj rehabilitacijskog centra Duga Dušan Beređi i Miroslav Keveždi, kulturolog-religiolog, doktorand na Doktorskoj školi Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku – poslijediplomski interdisciplinarni sveučilišni studij kulturologije, zaposlen u Kulturnom centru Vojvodine Miloš Crnjanski.
Svećenik Subotičke biskupije i urednik katoličkog lista Zvonik Vinko Cvijin je, predstavljajući misiju Zvonika, rekao da je to »neovisni katolički list kojega su pokrenuli svećenici hrvatskog govornog područja Subotičke biskupije sa željom da vjernike informira o događanjima unutar Subotičke biskupije i pruži im duhovnu formaciju«.
»Biskup ne postavlja, nema upliv u poslove i zadaće urednika, te smo s te strane neovisni, no Zvonik sliči biskupijskom glasilu«, kazao je Cvijin.
Na pitanje o korištenju društvenih mreža u misiji ovoga lista, Cvijin je rekao da koriste Facebook i Instagram za najavu aktualnih događanja.
»Sve je više vjernika koji se služe internetom, no postoji i veliki broj onih koji nisu u toj poziciji, tako da se za sada čvrsto nalazimo na liniji publiciranja tiskanog izdanja jednom mjesečno«, kazao je Cvijin.
Pastor Protestantske kršćanske zajednice u Novom Sadu, autor Youtube emisije Teologija uz jutarnju kafu Dušan Beređi je rekao kako je medijska povijest zajednice koju vodi započela spontano, no da se mijenjala sukladno promjenama koje su pojedine medijske platforme donosile.
»Počeli smo producirati videa, jer se mnogo naših vjernika iselilo u zemlje u kojima se nisu uspjeli integrirati u lokalnu zajednicu. To nas je dovelo do Youtubea i emisije Teologija uz jutarnju kafu koja se emitira svakog utorka«, kazao je on.
Beređi je predstavio i svoja iskustva emitiranja teološke sadržine putem ove video-platforme.
»Imamo oko 1.200 prijavljenih pratitelja, podjednako muškaraca i žena, najviše u populaciji od 35 do 45 godina, a najmanje tinejdžera. Gledanost je od 150 do 500 pregleda. Streaming naših bogoslužja je na Facebooku, a koristimo ga zato što omogućuje najveće organsko dosezanje ljudi. Prigodom pripreme za propovijedanje Božje riječi putem Youtubea bitna je sažetost, konciznost, brzina i zanimljivost, uređivanje videa prije postavljanja, poznavanje dizajna i vođenje računa o izboru naslova. Moramo razumjeti medij koji koristimo. Ako nema diskusije i razgovora na pojedine teme, video ‘umire’, te je potrebna i vještina pokretanja razgovora«, otkriva on.
Keveždi je rekao da, u eri njihovog vrtoglavog razvitka, kod crkvenih zajednica »još postoji stanovita zbunjenost novim medijima, zato što se sam karakter medijskih pojava različito tumači«.
»To je velika šansa za crkvene zajednice. Ipak, treba znati da postoje algoritmi, te se sadržaj interneta i društvenih mreža filtrira. Facebook ima javni i tajni dio algoritma. Javni kaže da prednost dobijaju sadržine koje komentirate, koje označite da vam se sviđaju, koje su vezane za osobe s kojima ste u srodstvu ili živite u istom mjestu. Tajni dio je određen ekonomskim motivima«, kazao je on.
»Stvari koje su popularne će biti kandidati za popularne rezultate pretrage. Ako sadržaj nije popularan, on će na internetu teže biti dostupan. Vjerske zajednice su dobile priliku da se pojave, no što je manja zajednica, dalje je na ‘repu’ i potrebno joj je da uloži energiju, znanje i strategije da se pomjeri i približi vjernicima na internetskim medijima. Sve je više zahtjeva pred svećenstvom, te oni koji se bave teološkim pitanjima sada moraju to pomnožiti zahtjevnim mediološkim znanjem«, naglasio je Keveždi.
On je govorio i o vjerskim emisijama koje se na manjinskim jezicima (ne i na hrvatskom) prikazuju na javnom medijskom servisu u Vojvodini.
»Funkcija medija je ta da oni daju socijalni ‘blagoslov’ – da ste društveno prihvatljivi. Ako ste član vjerske zajednice i manjine, onda ste različiti od mainstream kulture i želite tu različitost afirmirati i sačuvati, tako da je potrebno naći način razgovora o razlikama. Ako za to nemate mogućnost, rađa se jedna vrsta ‘radikalnog multikonfesionalizma’ koja vodi segregaciji. Zato je i važno kada od društvenih tijela i vlasti stižu čestitke za vjerske blagdane. Gdje to izostaje, prisutan je rizik segregacije«, zaključio je Keveždi.
Ova dva, kao i paneli »Inspiracija i komunikacija« i »Sadašnjost i budućnost komunikacije«, dostupni su na Youtube kanalu organizacije Heror Media Pont.
Marko Tucakov
