Širom Vojvodine
S ljubavlju voljenom gradu
Nedavno je u Turističku organizaciju Grada Srijemska Mitrovica stigao dar za sve štovatelje i ljubitelje antičkog Sirmijuma od rođenog Mitrovčanina Zlatka Kršula, današnjeg stanovnika Križevaca u Hrvatskoj. Naime, prije godinu dana je Kršul, inače diplomirani inženjer, riješio napraviti deset replika kovanica, novca imperatora rođenih u Sirmiju (što je, inače, njegov hobi) i pokloniti ih gradu u kom je rođen i gdje je proveo jedan značajan dio svog života.
Rodni grad kao inspiracija
Zlatko Kršul je rođen 1944. godine u Srijemskoj Mitrovici. Cijeli svoj život u Mitrovici proveo je u Zanatlijskoj ulici, gdje je njegov otac bio poznati mitrovački krojač. U Mitrovici je završio osnovnu školu i gimnaziju, a Strojarski fakultet u Novom Sadu. U Mitrovici je živio do svoje 33. godine, kada ju je, trbuhom za kruhom, napustio. Daljnji životni put ga je vodio u razne gradove bivše naše zemlje: Daruvar, Vinkovce, Ljubljanu, Križevce, kao i u Libiju. Profesionalno se specijalizirao kao krizni menadžer u upravljanju poslovnim i proizvodnim sustavima. Profesionalni život je završio kao stečajni upravitelj tvrtke Čelik u Križevcima i kao profesor stručnih predmeta u tamošnjoj srednjoj Tehničkoj školi. No, kako kaže, ljubav prema rodnom gradu je ostala.
»Ljubav prema povijesti moga rodnog grada usadila mi je moja nastavnica povijesti još u osnovnoj školi Drenka Miković, čije ime neću nikada zaboraviti. Posebno sam još zavolio povijest grada, budući da sam u vrtu naše kuće (područje pod imenom Balatin) često iskopavao rimske novčiće. Posebno sam volio što u Mitrovici možeš voziti bicikl i svugdje stići, što mi je usadilo ljubav prema vožnji biciklom koja i danas traje. Kroz tu ljubav sam besplatno servisirao bicikle, a često ih i sastavljao i poklanjao. Do sada sam u životu poklonio približno 50-60 bicikala onima kojima je to bilo potrebno. Moj rodni grad mi je ostao u sjećanju po tri stvari koje ga krase i koje mogu biti veliki turistički brend: povijest starog rimskog grada Sirmija i njegovi imperatori; vožnja biciklom po gradu, bez problema, da se svugdje stigne; Sava i njena obala i šetnica s najljepšom riječnom plažom na tlu bivše države«, kaže Zlatko, dodajuću da se izradom reljefa u bakarnom limu bavi od 1968. godine.
»Imam preko 200 svojih radova širom svijeta. Imao sam četiri samostalne izložbe i više grupnih izložbi. Za tehniku rada izrade reljefa u bakarnom limu me je inspirirala upravo povijest Sirmija. Svi moji radovi su stilizirani inspiracijom rimskim reljefima tako da sam zadržao svoj izraz u nekakvoj vrsti realizma plastičnosti rimskih majstora«, navodi Zlatko Kršul.
Kako dalje navodi u telefonskom razgovoru za naš tjednik, i danas ima prijatelje u Srijemskoj Mitrovici s kojima je u dobrim odnosima od gimnazijskih dana i koje rado posjećuje.
Doprinos razvoju turizma
Uz svaku repliku, brižljivo obilježenu, postavljenu na bordo plišu i uramljenu, stoji i zapis s kratkom biografijom svakog od deset imperatora. Darovane replike izložene su u prostorijama Turističke organizacije Grada Srijemska Mitrovica na adresi Svetog Dimitrija 10 i dostupne su svima koji je posjete.
»Negdje početkom siječnja sam dobila poruku na društvenim mrežama od gospodina Kršula. Obratio mi se, i kroz našu prepisku me upoznao sa svojim hobijem: izradom reljefa u bakarnom limu i onim što je napravio vezano za Sirmij. Naravno da me je zainteresirao. Nakon toga je krenula prepiska, upoznavanje s njegovom biografijom te s načinom kako izražava ljubav prema rodnom gradu. Taj prvi kontakt je zapravo bio usmjeren k ovakvom ishodu: da ono što on radi s ljubavlju, što je posvećeno gradu u kome je rođen, nađe i njegovo ostvarenje, a to je da isporuči gradu replike novčića rimskih imperatora i na taj način ne samo da uljepša grad u kome je rođen i iz koga nosi najljepše uspomene, nego da pomogne i ostalima da ga zavole na isti način. Kroz prepisku, koja je trajala do listopada, saznala sam mnogo lijepih informacija, a to je da je on živio do 1977. godine u Zanatlijskoj ulici u Srijemskoj Mitrovici, da mu je otac bio krojač i da su imali krojačku radnju; da se školovao u Novom Sadu, da je završio Strojarski fakultet i da ga je, kao i većinu Mitrovčana koji su se negdje odselili trbuhom za kruhom, put odveo u Hrvatsku«, istaknula je Svetlana Sabo iz Turističke organizacije Grada Srijemska Mitrovica, izražavajući veliko zadovoljstvo što joj se obratio s punim povjerenjem da doprinese i razvoju turizma Srijemske Mitrovice.
»Ova replika bi mogla biti suvenir u nekom manjem formatu, ali zanimljivo je da je on dao da se izlije jedan od novčića od čokolade s likom Probusa, što je također fantastična ideja. Poslala sam mu linkove, video materijal koji je vezan za festival Grad Sirmij, grad legendi. Bio je oduševljen. Također sam mu poslala i informacije o našim suvenirima koje rade naši amateri Mitrovčani i ono što je interesantno jest da smo o priči o životu došli na to da je jako važno da djeca zavole naš grad i da su osobe koje im prenesu tu ljubav trajno utisnule ili možda baš obilježile njihov daljnji put«, istaknula je Sabo.
Jedan grad čine srdačni ljudi
Filantropiju je Sabo izdvojila kao divnu potrebu čovjeka da pomogne drugim ljudima i zajednici.
»Na našu sreću postoje ljudi koji su otišli u neke druge gradove, ne samo u Srbiji nego i van zemlje, i koji upravo zbog neke lijepe uspomene, zbog ljubavi prema rodnom gradu, zbog ljudi koji su ostali u njemu živjeti imaju potrebu ostaviti legat ili zaostavštinu, nešto što su oni stvorili ili one kompetencije ili znanja koja imaju. Moram reći da, osim Zlatka, postoje mnogi Mitrovčani koji žive u nekim drugim zemljama. Samo ću spomenuti Jovicu Šojića, koji je živio u Ženevi. On je ostavio murale u našoj knjižnici Gligorije Vozarević. Tu su i naši umjetnici Dušan Pavić, koji je uradio ilustracije za Carski Sirmij grad legendi. Zatim, Milijana Nikolić, naša umjetnica; Vladislava Monić, naša slikarka, koja je veći dio svog znanja upotrijebila za izradu scenografija našeg festivala i mnogi drugi koje možda neću sada spomenuti, ali su svakako ljudi s kojima sam osobno surađivala. Imala sam običaj kada pričam o našem gradu i kada spomenem svu kulturnu baštinu, prirodne ljepote, na kraju reći kako jedan grad ne čine ulice, trgovi, fasade, nego ljudi: srdačni, topli, iskreni, nasmijani domaćini, a zatim i oni koji žive daleko i koji ga i dalje oplemenjuju i čine ga posebnim, drugačijim i nezaboravnim«, zaključila je Sabo.
S. D.
ANTRFILE
Zlatko Kršul je uz doktora Petra Miloševića sudjelovao i u iskopavanju Carske palače 1961. godine. Fotografiju s ovih povijesnih iskopavanja zaposlenici iz Turističke organizacije Grada Srijemska Mitrovice pronašli su na internetu. Na njoj je i Zlatko Kršul iz Križevaca, koji je, pored ostalih, dao svoj doprinos današnjim lokalitetima u gradu na Savi.
