Kultura Kultura

»Leda« osječkog HNK-a u Subotici

 

Leda (1932.) je treća drama iz tzv. glembajevskog ciklusa Miroslava Krleže, odnosno trilogije nastale pod očitim utjecajem nordijskih dramatičara Ibsena i Strindberga. Rečeni ciklus uključuje drame: »U agoniji«, »Gospoda Glembajevi« i »Leda«, a koje se vežu na knjigu proze pod naslovom »Glembajevi«, u kojoj su sadržane novele, fragmenti i literarni portreti likova glembajevskoga kruga.

Podnaslovljena kao »Komedija jedne karnevalske noći«, »Leda« je u verziji Ivana Lea Leme zadržala ono svoje mitološko: ona je spartanska kraljica koju je Zeus oplodio te je rodila polubožansku djecu, među kojima i prelijepu Helenu zbog koje je izbijaju ratovi, a poslužila je i kao ilustrativni primjer požude koja je obuhvatila likove u agramerskom salonu na početku 20. stoljeća, tako da publika zapravo prati posljedice požude i pohlepe.

Leda je jedina drama koju je Krleža osobno prvo prozvao »ljubavnom igrom«, a zatim i komedijom. Kao šaljiva točka na »i« glomaznog i mračnog glembajevskog ciklusa, Leda započinje trenutak nakon seksualnoga čina protagonista, a ritmički uvjetovana preljubima, ona doista jest ljubavna igra, verbalno i tjelesno poigravanje zaljubljenošću i njezinim nijansama, kako već nalažu osobni interesi i kaprice pripadnika građanstva i aristokracije, staleža koji je nakon Oktobarske revolucije, po Krležinu osobnu uvjerenju, »osuđen na propast«. Dekadentni duh ove drame i hedonizam njezinih likova upotpunjuju dvije noćne dame koje vrebaju mušterije, dok se na njihovu »radnom mjestu«, na maglovitu dekoru zagrebačkih ulica, odvija rasplet intriga između posljednjih Glembajeva i onih s kojima liježu iz požude ili interesa, navodi se u najavi predstave.

U predstavi igraju: Aleksandar Bogdanović,Velimir Čokljat, Nela Kocsis,Miroslav Čabraja,Tatjana Bertok – Zupković, Davor Panić, Jasna Odorčić,Mira Perić Kraljik,Ljiljana Krička Mitrović,Ivana Gudelj, Justina Vojaković – Fingler, Aljoša Čepl, Mislav Stanojević i Ivana Soldo.

Scenografkinja je Vesna Režić, kostimografkinja Mirjana Zagorec, a autor glazbe Zvonimir Dusper.   »Leda« je u povijesti osječkog HNK-a, prije ovoga, doživjela tri uprizorenja, a zanimljivo je kako je onu iz 1990. režirao Petar Šarčević, rodom iz Subotice.

 

D. B. P.


 

Najava događaja

26.12.2024 - Božićni koncert u subotičkoj katedrali

34. tradicionalni božićni koncert Katedralnog zbora Albe Vidaković bit će održan u četvrtak, 26. prosinca, u subotičkoj katedrali sv. Terezije Avilske, s početkom u 19.30 sati. Osim zbora, sudjeluju Aleksandra Ušumović (sopranistica), Lucija Vukov (flauta), Kristina Stankov (flauta), Mihály Szűcs (fagot), Kornelije Vizin (orgulje) i Subotički tamburaški orkestar. Na programu su djela Couperina, Prepreka, Vejkovića, te božićne skladbe iz Bačke, Hrvatske i Mađarske. Dirigent je Miroslav Stantić. Ulaz je besplatan.

29.12.2024 - Božićni koncert zborova Srijemske biskupije

Zborovi svih župa Srijemske biskupije okupit će se u crkvi sv. Jurja u Petrovaradinu i izvesti za posjetitelje neke od najljepših božićnih pjesama. Koncert pod geslom „Svim na zemlji mir, veselje“ održat će se u nedjelju, 29. prosinca, u crkvi sv. Jurja u Petrovaradinu s početkom u 18 sati.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika