Tema

Kraj prometne izolacije Sombora?

Trasiranje i izgradnja cesta koje bi brzo i kvalitetno povezale Sombor s postojećim europskim koridorima, somborska je par excellance tema gotovo pola stoljeća, tijekom kojih su to pokušavale mnoge somborske administracije. Iste te su za neuspjeh svojih inicijativa često okrivljavale nedostatak razumijevanja za »somborsku stvar« unutar struktura republičke vlasti. Znači li posljednja najava ministra građevinarstva, prometa i insfrastrukture Tomislava Momirovića, izrečena tijekom njegove posjete Somboru, da je vrlo blizu početak izgradnje državne ceste I. b reda koja će granični prijelaz Bereg s Mađarskom povezati s prijelazom Nakovo s Rumunjskom, da se konačno nazire kraj prometne izolacije Sombora? On je, naime, na sastanku s čelnicima lokalnih samouprava Sombora, Kule, Vrbasa, Srbobrana, Bečeja, Novog Bečeja i Kikinde najavio početak izgradnje puta koji bi prolazio kroz ove gradove i općine za kraj 2021. godine. Ponovio je time nagovještaj izgradnje prometnice na ovoj ruti koji je, također u Somboru, izrekao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić 29. lipnja protekle godine. Treba se prisjetiti kronologije barem skorijih događaja na ovu temu.

Sombor je, naime, više puta, a osobito tijekom proteklog desetljeća pokušao na natječaje koje su raspisivala državna tijela predati dokumentaciju za izgradnju ceste koja bi ovaj grad, preko Kule, spojila kod Vrbasa s europskom autocestom E 75. Prije toga Sombor se izborio da se taj pravac prioritetizira u Prostornom planu Republike Srbije za period 2010.-2020., gdje je naveden kao »rekonstrukcija i izgradnja dionica državnog puta I. reda Vrbas – Kula – Sombor – državna granica Bereg (veza Koridor X. – Koridor VII.) s vezom na planiranu južnu autocestu kroz Mađarsku«. Taj prostorni plan Srbije je istekao, a u novi, za period 2021.-2035., koji se još nalazi u fazi ranog uvida, među prioritete prometne infrastrukture sada svrstava »izgradnju brze prometnice I. b reda Sombor – Kula – Vrbas – Srbobran – Bečej – Kikinda«.

Brza cesta u središtu grada?

Prvu priliku da vidi trasu novoga puta, dugog oko 175 kilometara, koji se prostire pravcem istok-zapad i »povezuje s Koridorom 10 između Vrbasa i Srbobrana, odakle je moguće ostvarenje dalje veze u pravcu sjever-jug što će značajno potaći mobilnost stanovništva i potencijal za porast privrednih aktivnosti«, kako navodi Ministarstvo građevinarstva, javnost je imala 1. prosinca 2020. godine. Tada je počeo dvotjedni rani javni uvid u materijal za izradu Prostornoga plana područja posebne namjene koridora ovoga puta. Planerska tvrtka, JP Zavod za urbanizam Vojvodine objavila je mapu koja je mnoge iznenadila i koja još uvijek figurira kao službena mapa ove prometne rute, barem dok se ne izradi idejni projekt. Naime, ruta ceste zaobilazi Bereg, Kolut i Bezdan, pa se uključuje na postojeći državni put Sombor – Bereg u šumi Kozara. Od te točke ide po ili neposredno pokraj trase puta koji prolazi kroz salaše Bezdanski put, ulazi u Sombor, prolazi njegovim najužim središtem, Vijencem Radomira Putnika i centralnom gradskom transverzalom – ulicom Kralja Petra I. (što je centralna pješačka zona), te jednosmjernom ulicom Sonje Marinković, iza Karmelske crkve, ide ka periferiji grada, prema Klajićevu, kroz čije središte također prolazi.

Na koji način Grad Sombor planira zaštititi gradsku jezgru, koja je spomenik kulture, također nije poznato, kao ni kako će stanovnici salaša Bezdanski put nastaviti život i rad ukoliko im kroz salaški šor prođe četverotračni put širine pedesetak metara, koliko su u Srbiji prosječne širine četiri tračnice i pojasa ceste. Takva širina bi ušla duboko u dvorišta gotovo svih salaša neposredno uz Bezdanski put. U do sada prezentiranim materijalima za prostorni plan, uz njezinu gradnju nisu navedeni ni pristupni putevi za naselja. Kada je Bereg u pitanju, također ostaje nejasno je li izgradnja brze ceste povezana s očekivanom vezom dijela ceste koja se nadovezuje na granični prijelaz s »južnom autocestom« Pečuh – Budimpešta i možebitnim mostom na Dunavu kod Mohača. U dostupnim mađarskim izvorima nema najave izgradnje ovih prometnica, a put od graničnoga prijelaza kod Santova do Baje je samo lokalni. Također nije jasno je li, i kako ako jeste, izgradnja ove prometnice povezana s netom završenom prekograničnom obnovom ceste Sombor – Baja.

U isto vrijeme i, čini se, istim povodom, oglasio se gradonačelnik Sombora Antonio Ratković, koji je 4. prosinca izjavio za RTV da će ova cesta »obići sva naseljena mjesta, kao i grad Sombor«.

»Više desetljeća se govori o ovoj prometnici koja bi Sombor povezala s autocestom, kao i granični prijelaz Bereg, koji bi postao teretni. To je bio jedan od problema zbog kojih su pojedine investicije izostale«, rekao je tom prigodom Ratković.

Na njega se nadovezao načelnik Zapadnobačkoga okruga Dušan Marijan:

»Nadam se poboljšanju veza s Hrvatskom i otvaranju graničnih prijelaza Bezdan i Bogojevo, te povećanju mogućnosti za vanjsku suradnju i izvoz«, rekao je on.

Cesti smeta 50 hektara šume

Pomnom analizom trase uočava se da ona prolazi kroz Berešku šumu, Kolutsku šumu i šumu Kozara, čineći ova, jedna od rijetkih staništa hrastovih šuma u zapadnoj Bačkoj, dodatno iscjepkanim prometnicama. Nije zanemariv podatak da bi se, uz širinu cestovnog koridora od oko 50 metara, moralo posjeći oko 50 hektara šume bagrema, hrastova lužnjaka i cera, te drugih vrsta kroz čak tri šumska kompleksa i u zaštićenom području. Ruta dotiče ili prolazi i Park prirode Beljanska bara kod Srbobrana, te Specijalni rezervat prirode Slano Kopovo, no za sada glede njezinoga ekološkoga aspekta nije bilo javnih reakcija.

Sve reakcije i rijetke analize koje su dostupne pozitivno su intonirane. Planirano je da cesta poveže regionalna središta u kojima živi više od 300 tisuća stanovnika, te da bude izgrađena u roku od dvije i pol godine. Za neke od tih centara, kao što je Vrbas, obilaznica oko naselja znači rasterećivanje od opterećenja koja izazivaju teretna vozila. Izabrani projektant bi trebao detaljnije precizirati rutu ove prometnice kojom će se vozila moći kretati brzinom do 100 kilometara na sat, a u idejnom projektu bit će razmotreni i položaji eventualnih turističko-rekreativnih i odmorišnih sadržaja u zoni prometnice. Što se sredstava za izgradnju tiče, ministar Momirović je najavio da je prvih 100 milijuna eura osigurano, a njegovo ministarstvo ranije je priopćilo da je ukupna cijena oko 835 milijuna eura, ali i da gradnja počinje koncem 2021. i da se planira završiti u iduće dvije i pol godine.

T. J. M.

 

ANTRFILE

Hrvatska riječ bez odgovora

Hrvatska riječ je poslala pitanja u svezi s ekonomskim razlozima odabira rute, vezama s cestovnom infrastrukturom u Mađarskoj, očuvanja integriteta naselja i zaštićenih područja i drugim aspektima gradnje ovog puta press službi i kabinetu ministra građevinarstva, prometa i infrastrukture pet puta u periodu od 16. prosinca 2020. do 12. siječnja 2021., koji su kontaktirani u tom periodu tri puta telefonom. Unatoč obećanju, odgovori nam nisu dostavljeni.

Hrvatska riječ nije dobila odgovore ni na pitanja koja smo uputili kabinetu gradonačelnika Sombora Antonia Ratkovića, također polovinom prosinca prošle godine. A pitali smo na koji način je ova cesta povezana s cestama u Mađarskoj, te za koju trasu ceste se zalaže Grad Sombor.