Kultura
Podsjećanje na velikane i važne događaje
Memoriranje vlastitoga trajanja i naslijeđa važno je za sve nacionalne kulture, a posebno za one manjinske, budući da su njihovi pripadnici izloženiji depopulacijskim, asimilacijskim i drugim negativnim trendovima. Na tome tragu, unutar ovdašnje hrvatske zajednice, a na inicijativu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, od 2012. godine provodi se projekt koji za cilj ima podsjećanje na velike ličnosti, ali i važne događaje i procese koji su obilježili povijest te zajednice. S početka taj je projekt nosio naziv Godina hrvatskih velikana, a od prošle je godine njegov koncept snažnije uobličen te se sada odvija pod nazivom i sloganom Godine novog preporoda. Razlog tomu je prošlogodišnja 150. obljetnica od pokretanja Bunjevačkih i šokačkih novina, koja se smatra početkom narodnog preporoda u bačkih Hrvata. Zbog pojave epidemije koronavirusa u ožujku, prošlogodišnje obljetnice su skromnije obilježene. A i u ovoj, 2021. godini »pada« više značajnih obljetnica te se Godine novog preporoda nastavljaju. Iako se sada epidemiji nazire neka vrsta kraja, i ovoga puta način realizacije projekta ovisit će o protuepidemijskim mjerama.
Zajednički projekt
Projekt Godine novog preporoda realizira se kroz sinergijsko djelovanje svih subjekata društvenoga života u hrvatskoj zajednici: od institucija i ustanova, preko udruga, Crkve, medija i sustava obrazovanja. Krajnji cilj ovog kulturnog i društveno-političkog pokreta je, kako navodi ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov, boljitak hrvatske zajednice u cjelini. I ove godine, neke od obljetnica, sukladno djelu i životu velikana te mjestu i značaju povijesnog događaja, planiraju se obilježiti u suradnji s institucijama i udrugama u Hrvatskoj i Mađarskoj.
»Projekt realiziramo s ciljem da se dostojno odužimo svojim predšasnicima, nezaobilaznima kada je u pitanju izgradnja povijesti Hrvata u Vojvodini. Na taj način svjedočimo da smo zajednica ponosna na vlastitu povijest i velikane koji su je obilježili. Mladim generacijama tako nudimo uzore koje mogu nasljedovati i na koje mogu biti ponosni. To činimo različitim programima u kulturi, od predavanja i kolokvija, književnih večeri, izložaba, tiskanja knjiga izabranih djela, digitalizacije starih knjiga, periodike i drugih zapisa, manifestacija koje se održavaju u različitim gradovima, vezanim za određenog velikana ili događaj. Također, te obljetnice prati i promocija u ovdašnjim medijima na hrvatskom jeziku«, kaže menadžerica kulturnih aktivnosti ZKVH-a Katarina Čeliković.
Obljetnice velikana u 2021.
Kada su u pitanju velikani, ove se godine navršava više tzv. okruglih obljetnica: 300 godina od rođenja prvog somborskog gradonačelnika nakon stjecanja statusa slobodnog i kraljevskog grada Martina Parčetića (1721. – 1789.); 250 godina od smrti hrvatskog pisca i kustosa Bosne Srebrene Luke Čilića iz Baje (1707. – 1771.); 220 godina od rođenja bana Josipa Jelačića (1801. – 1859.); 200 godina od rođenja skladatelja hrvatske himne Josifa Runjanina (1821. – 1878.); 175 godina od rođenja prosvjetnoga radnika, autora udžbenika za Hrvate u Ugarskoj Ivana Zetovića (1846. –?); 150 godina od rođenja političara i publicista Stjepana Radića (1871. – 1928.); 125 godina rođenja senatora, profesora i političara rođenog u Srijemskim Karlovcima Jakova Jelašića (1896. – 1938.); 125 godina od smrti hrvatskoga bana, jedno vrijeme mjesnoga zapovjednika u Subotici, baruna Josipa Šokčevića (1811. – 1896.); 125 godina od rođenja povjesničara, slavista i književnika Petra Pekića (1896. – 1965.); 100 godina od rođenja književnika, glazbenog pedagoga i skladatelja Pavla Bačića (1921. – 1984.); 100 godina od rođenja kulturnog djelatnika i publicista, sakupljača narodnih pjesama i običaja bunjevačkih Hrvata Bele Gabrića (1921. – 2001.); 100 godina od smrti književnika, svećenika, profesora i javnoga djelatnika Ante Evetovića Miroljuba (1862. – 1921.); 75 godina od rođenja književnika, novinara i publicista Vojislava Sekelja (1946. – 2017.); 75 godina od smrti pjesnika Slavka Mađera (1924. – 1946.); 50 godina od smrti redovnice s. Amadeje Pavlović (1895. – 1971.); 50 godina od smrti književnice i kulturne radnice Mare Đorđević Malagurski (1894. – 1971.) te 25 godina od smrti književnika Jakova Kopilovića (1918. – 1996.).
Važni povijesni događaji
Glede pak važnih povijesnih događaja, ove je godine 150 godina od početka izlaženja Bunjevačke i šokačke vile, isprva kulturnoga podlistka Bunjevačkih i šokačkih novina, a kasnije samostalnoga lista; 100 godina od osnutka udruge Bunjevačko kolo u Somboru; 100 godina od osnutka udruge Hrvatski katolički orao u Subotici; 100 godina od povlačenja srpske vojske iz tzv. Bajskog trokuta; 75 godina od osnutka Bunjevačko-šokačke knjižnice svećenika Ivana Kujundžića u Subotici te objave njegova bibliografskoga djela Prilozi kulturnoj povijesti bunjevačko-šokačkih Hrvata. Navršava se i 50 godina od Hrvatskog proljeća, te tako i nekoliko važnih događaja u Subotici vezanih za taj kulturno-politički pokret poput postavljanja poprsja narodnog preporoditelja Ambrozija Šarčevića (rad kipara Ivana Meštrovića); objave antologija poezije i proze bunjevačkih Hrvata sastavljača Geze Kikića i knjige hrvatskih narodnih pripovjedaka Cvjetovi mećave sakupljača Balinta Vujkova (sve tri u nakladi Matice hrvatske) te obnove narodnog kalendara Subotička Danica (koji će već 1972. biti zabranjen). Također, navršava se i pola stoljeća otkako je Balint Vujkov dobio uglednu Vukovu nagradu za književnost; od prvog memorijala poznatog tamburaša Pere Tumbasa Haje kao i posvećenja crkve na Bikovu.
»Imamo što pokazati i sebi i drugim zajednicama s kojima živimo. Osvješćivanjem vrijednosti iz naše povijesti možemo zajednički snažiti naš nacionalni ponos danas, unatoč brojnim izazovima suvremenoga doba, od trenda smanjenja broja pripadnika zajednice, asimilacije ili usnulosti. Imajući u vidu naše profesionalne ustanove, udruge, medije, sustav obrazovanja, Crkvu i aktivne pojedince, smatramo da projekt Godine novog preporoda možemo kvalitetno realizirati«, navodi Katarina Čeliković.
D. B. P. / Na fotografiji: Martin Parčetić (detalj sa slike Jenea Višinke), Pavao Bačić, Bela Gabrić i Vojislav Sekelj
