Aktualno
Ne odričemo se svoje bunjevačke baštine i bunjevačkog govora!
Povodom odluke Skupštine Grada Subotice kojom se pokreće procedura za uvođenje tzv. bunjevačkog jezika u službenu upotrebu na teritoriju Grada, predstavnici hrvatskih udruga kulture iz Subotice i okolice uputili su zajedničku izjavu u kojoj ističu svoje žaljenje i nezadovoljstvo ovom odlukom.
Kako se navodi, predstavnici hrvatskih udruga kulture iz Subotice i okolice koje u svom radu njeguju bogatu i pluralnu kulturnu baštinu bunjevačkih Hrvata ovom izjavom jasno potvrđuju pripadnost kulturi koju su nasljedovali od svojih preporoditelja i drugih velikana Hrvata u Bačkoj, počevši od biskupa Ivana Antunovića, nasljedujući potom njegove učenike, narodne prvake i kulturne pregaoce kao što su Blaško Rajić, Ivan Kujundžić, Aleksa Kokić, Ive Prćić, Balint Vujkov, Matija Poljaković, Albe Vidaković, Jakov Kopilović, Ante Sekulić, Bela Gabrić, Stipan Šabić, Lazar Merković i mnogi drugi.
»Uvažavamo pravo svakoga na nacionalno izjašnjavanje i korištenje imena, ali isto pravo želimo i sami upražnjavati – pravo da svoju kulturu i jezik zovemo onako kako smo naslijedili od onih koji su prije nas svjedočili isto. Znamo da se Ivan Antunović osjećao i zvao Hrvatom, i svoj je jezik zvao hrvatskim pišući svoja djela po pravilima Zagrebačke filološke škole. Nasljedujući sve njih, mi se i danas dičimo svojim bunjevačkim imenom i pripadnošću hrvatskom narodu. S ponosom, u brojnim aspektima kulture, od književnosti, do muzike, običaja, plesa, teatra, njegovali smo i dalje ćemo njegovati i svoj bunjevački govor kako bismo ga spasili od asimilacije i zaborava. Na tom planu nastale su manifestacije bez kojih bi kulturni život Hrvata Bunjevaca bio gotovo nezamisliv«, navodi se u izjavi.
Kako se dalje ističe, hrvatske udruge kulture su na kulturnu mapu ne samo grada Subotice već i mnogo šire postavile sljedeće manifestacije i priredbe te tradicijsku kulturu: Dužijanca, Takmičenje risara, Veliko prelo, Bunjevačke kraljice, Prelo sićanja, Dani hrvatske knjige i riječi – Dani Balinta Vujkova, Izložba božićnjaka, Seminar bunjevačkog stvaralaštva, Festival bunjevački pisama, Djeca su ukras svijeta, Rič pod đermom, Pokrajinski susret pjesnika Lira naiva, Pokrajinska smotra recitatora, Prva kolonija naive u tehnici slame, godišnji folklorni koncerti, Etno-kamp, Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, brojne knjige na bunjevačkoj ikavici iz opusa najvećeg sakupljača usmene bunjevačke književnosti Balinta Vujkova i brojne druge manifestacije i nakladnički pothvati bez kojih bi kulturna scena na području Bačke bila znatno siromašnija, a bunjevačka kultura skoro nevidljiva. S ponosom se, kako dodaju, u njihovim kulturnim praksama služe i najboljim djelima pisanima na bunjevačkoj ikavici u suvremenosti, koje potpisuju Ivan Pančić, Petko Vojnić Purčar, Vojislav Sekelj, Milovan Miković, Tomislav Žigmanov, Blaženka Rudić… Svi ovi autori su, kako se napominje, izrijekom potvrdili pripadnost hrvatskom kulturnom prostoru.
Naglašavajući kako je i jezik važan element očuvanja nacionalnog identiteta, udruge navode da su ponosne na njihov bunjevački govor i da ga smatraju neotuđivim dijelom hrvatskoga jezika i kao takvoga ga čuvaju i njime se koriste od svojega osnutka, nasljedujući svoje kulturne i druge velikane.
»Također naglašavamo kako ćemo, s ljubavlju i ponosom prema našem bunjevačkom rodu i hrvatskome narodu nastaviti djelovati u prostoru kulture u Bačkoj s nesmanjenom zauzetošću za očuvanje naše tradicije i našeg govora – ikavice, novoštokavskog dijalekta hrvatskog jezika, kao neotuđivog dijela našeg identiteta od dolaska u ove krajeve do danas. Zbog toga ističemo svoje žaljenje i nezadovoljstvo odlukom Skupštine Grada Subotice kojom se pokreće procedura za uvođenje tzv. bunjevačkog jezika u službenu upotrebu na teritoriju Grada«, zaključuje se u zajedničkoj izjavi hrvatskih udruga s teritorija Grada Subotice.
Izjavu su potpisali predsjednici jedanaest hrvatskih udruga kulture: Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo Matija Gubec Tavankut, Hrvatski kulturni centar Bunjevačko kolo, Udruga bunjevačkih Hrvata Dužijanca, Galerija prve kolonije naive u tehnici slame Tavankut, Hrvatska glazbena udruga Festival bunjevački pisama, Hrvatska čitaonica Subotica, Katoličko društvo Ivan Antunović, Hrvatska likovna udruga Croart, Hrvatsko akademsko društvo, Matica hrvatska – ogranak Subotica i Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo Đurđin.
H. R.
