Širom Vojvodine

Najisplativiji izravni izvoz u Rusiju

U posljednjih nekoliko godina na području Srijema sve je veći broj individualnih voćnjaka i vinograda, a samim tim i proizvođača vina i rakije. Dio srijemskomitrovačke i šidske općine koji gravitira prema Fruškoj gori pogodan je za ovu proizvodnju, pa mnogi voćari planiraju proširenje zasada. U Staroj Binguli, selu srijemskomitrovačke općine, smještenom na obroncima Fruške gore, mjestu s oko 100 stanovnika, više od 60 posto zemlje je pod voćem. Posljednjih godina voćarstvo je postalo glavna poljoprivredna djelatnost i 90 posto mještana se bavi ovim poslom.Voćari s tih prostora tvrde da je voćarstvo unosniji posao od ratarstva iako zahtijeva puno truda i rada.

Obiteljski rad kao kruna uspjeha

U Staroj Binguli zasadi voća uglavnom su na malim parcelama, a najveći su oni od 20 hektara. Zemlja je u ovom podneblju sedma klasa, idealna za uzgoj voća. Željko Šerfezi i njegova obitelj preselili su se iz Srijemske Mitrovice u Staru Bingulu 2000. godine. On je upravo jedan je od prvih stanovnika ovog mjesta koji se počeo baviti voćarstvom.

»Kada sam se preselio iz Srijemske Mitrovice u Staru Bingulu, imao sam malo zemlje. Od ušteđenog novca odlučio sam kupiti sadnice breskve. Tada su i drugi mještani počeli saditi voćnjake. Isprva je bilo nevjerice. Kasnije smo shvatili da je to unosan posao i sada se većina ljudi u selu bavi voćarstvom«, kaže on i dodaje: »Može se živjeti od voćarstva, ali mnogo ovisi i od toga kako se radi, kako se raspolaže novcem i u kojoj mjeri ste posvećeni tom poslu. Nije lako, ali ako se potrudite, trud se isplati. Život na selu iziskuje puno rada. Ustajemo u pet sati i radimo tijekom cijelog dana. Noću radimo zaštitu voćnjaka zbog pčela, budući da se veći broj mještana bavi i pčelarstvom. Na kraju se trud isplati«.

U posao je uključena cijela obitelj. Obrađuju 10 hektara voćnjaka. Pod voćnjacima je dva hektara krušaka, a ostalo je pod zasadima breskve i nešto malo šljiva.

»Na početku je bilo teško, a sada je puno lakše. Kad smo počeli uzgajati voće, bilo je više ulaganja, ali nije bilo profita. U voćarstvu je potrebno 3 do 4 godine samo ulaganja, a tek poslije toga dolazi dobit. Mislim da se sada može bolje živjeti od voćarstva nego prije. Primjetno je da se mijenaju vrste u voćnjacima. Sada voćari vade sadnice bresaka, a više se uzgajaju jabuke i kruške. Rijetko tko se danas usudi posaditi breskvu na većim površinama«, ističe Šerfezi.

Kako dalje navodi, osim velikog financijskog ulaganja, u voćarstvu je potrebno mnogo više fizičkog rada nego u ratarstvu. Ako se netko želi profesionalno baviti voćarstvom, potrebno je devet mjeseci provesti u voćnjaku.

Najveći problem – naplata

Za jabuku i krušku je potrebno najviše radne snage, naročito u vrijeme berbe. Za breskvu su potrebni radnici za rednju, prorede i branje, koje traje 3 do 4 mjeseca..

»Potrebno je puno radnih dana i puno radne snage da bi breskva opstala i dobro rodila. Za sada se može naći radna snaga. Meni uglavnom pomažu mladi, prijatelji moje djece, ali kako je sada mnogo lakše doći do posla u gradu, sve ih je manje. Bojim se da će taj problem u budućnosti biti još veći. Veliki broj voćara ne može naplatiti svoja potraživanja, ali u suštini cijena je solidna iako nekada mjesecima čekamo da naplatimo isporučenu robu. Također, problem nam je otkup za izvoz. Najbolja godina nam je bila prije nekoliko godina kada smo sami izravno izvozili u Rusiju. Od kako smo uvjetovani izvoz raditi preko posrednika, dolazi do izvjesnih problema u cijeni, u naplati i to je trenutno najveći problem«, kaže naš sugovornik.

Veći dio voća prodaju na kvantaškim tržnicama, a problem sa skladištenjem nemaju budući da im se hladnjača nalazi u okolnom mjestu Manđelosu odakle svoje proizvode distribuiraju dalje za prodaju. Obitelj Poljaković, Branko, Matija, Miroslav i Dušan također se već 20 godina bave voćarstvom.

»Uzgajamo najviše breskve i jabuke i nešto malo kruške i kajsije. Naše proizvode uglavnom nosimo na kvantašku tržnicu u Novi Sad, a nekada voće odlažemo u hladnjaču u Manđelosu i izvozimo na rusko tržište. Prethodnih godina nismo imali problema s izvozom. Koristimo poticaje države za voćare i imamo koristi od tog posla. Od voćarstva se može lijepo živjeti, ali se mora i puno raditi«, kaže Matija Poljaković dodajući da im je najveći problem radna snaga u vrijeme branja, kada su ih prinuđeni dovoziti iz drugih okolnih mjesta.

Voćari iz ovog dijela Srijema članovi su udruženja voćara Fruškogorci sa sjedištem u Manđelosu, koje postoji već 20 godina. Kroz udruženje voćari su povezani, međusobno si pomažu, što im u velikoj mjeri olakšava rad i prodaju. Očekivanja voćara su da će ove godine biti dobar urod.

»Što se tiče breskve, mislim da njoj odgovara ovo vrijeme. Kruška još uvijek nije u fazi cvjetanja, a jabuka je u dobrom stanju. Kritična je jedino kajsija. Zima je bila dosta blaga, a hladno vrijeme na početku proljeća će ostaviti posljedice za njen rod. Smatram da će ostalo voće dobro podnijeti ove temperature i vremenske prilike. Najviše budemo zadovoljni prvom klasom voća, a očekujemo da će i ove godine tako biti«, kaže.

Poticaji

Voćari iz Stare Bingule koriste poticaje Pokrajinskog tajništva za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo APV, kao i Fonda za razvoj poljoprivrede gdje putem javnih poziva imaju mogućnost sudjelovati u natječajima za nabavu sustava protugradne mreže, sustava za navodnjavanje, odnosno bušenje bunara i ostale opreme.

»Poticaji države su u vrijeme kada sam započeo posao bile veće, ali nije bilo poticaja za kupovinu mehanizacije. Zadovoljan sam pomoći države, iako ih nisam koristio. Mislim da je to dobra priča te da bi se voćari trebali više uključiti u programe koje im nudi država: poticajima za kupovinu neophodne mehanizacije, povoljnim zajmovima od 1 i 2 posto na glavnicu na godišnjem nivou. Mislim da su oni povoljni, a na nama je da se više uključimo u te programe kako bismo mogli unaprijediti svoju proizvodnju«, ističe Šerfezi.

Ono što srijemskim voćarima definitivno ne nedostaje, unatoč problemima, je volja za radom, optimizam i uvjerenje da će pogodno srijemsko podneblje na obroncima Fruška gore pridonijeti dobrom i kvalitetnom rodu u budućnosti.

S. D.