Aktualno
Hrvati još jednom iskazali protivljenje inicijativi
Kao završnica javne rasprave o izmjenama statuta Grada Subotice, a koje se tiču uvođenja tzv. bunjevačkog jezika u službenu uporabu, danas je održan otvoreni sastanak na kojem su javno obrazložena većina od ukupno 88 podnijetih primjedaba, prijedloga i mišljenja zainteresiranih građana, predstavnika institucija, udruga i sredstva javnog informiranja.
Predstavnici hrvatske zajednice iskazali su neslaganje s inicijativom uvođenja tzv. bunjevačkog jezika, ističući kako je u pitanju politička odluka koja nema svoje stručno-znanstveno utemeljenje, a po kojem se, kako su naveli, bunjevački smatra samo govorom koji pripada hrvatskom jezičnom korpusu. Također, naglasili su i kako je inicijativa sporna iz zakonskog aspekta, pozivajući se na stavak po kojem je za uvođenje nekog jezika u službenu uporabu predviđeno da na teritoriju lokalne samouprave živi najmanje 15 posto pripadnika te zajednice, što nije slučaj s Bunjevcima u Subotici, kojima se tako, prema posljednjem popisu, izjasnilo 9,6 posto stanovnika grada.
S druge strane, predstavnici bunjevačke zajednice su istaknuli kako inicijativa nije sporna jer su svoj jezik standardizirali te da se on izučava u okviru izborne nastave, dok se sa zakonskog aspketa, kako su naveli, ne radi o presedanu budući da je slična manjinska inicijativa realizirana i u nekim drugim općinama.
Žigmanov: Apsurdnost inicijative
Iz redova hrvatske zajednice na otvorenom sastanku svoja stajališta iznijeli su predstavnici Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, Hrvatskog nacionalnog vijeća, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, NIU Hrvatska riječ te hrvatskih udruga, kao i istaknuti pojedinaci.
Predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov je izjavio kako je uvođenje tzv. bunjevačkog jezika u službenu uporabu na teritoriju grada Subotice problematično i iz stručnog i iz zakonskog aspekta. Po njegovim riječima, za takvu inicijativu ne postoji formalno-pravni okvir, već je u pitanju presedan u Srbiji kao čin pozitivne diskriminacije.
»Ukazali smo i na apsurdnost ove inicijative kada je u pitanju sam status takozvanog bunjevačkog jezika, čiji pravopis i gramatika imaju sveščicu od osamdeset stranica, a leksik ne staje na više od 400 stranica rječnika. Također, ukazali smo i na političku konotaciju ove incijative kao dijela procesa koji traje od 90-ih godina. Smatramo da će ovo pitanje i dalje biti točka susreta u hrvatsko-srpskim odnosima kao ono gdje je Republika Srbija ponovno afirmativno i proaktivno, kao čin pozitivne diskrimnacije, učinila pozitivni korak spram onih Bunjevaca koji se ne smatraju Hrvatima«, naveo je Žigmanov.
Po njegovim riječima, predstavnici hrvatske zajednice su od strane predlagača inicijative i tijekom otvorenog sastanka »bili objekti koji se interpretiraju negativno«.
»Nama se šalju određene poruke sa skupštinske govornice, što je nama činiti i govoriti, kakvi mi trebamo biti, što je paternalizam koji demokracija isključuje«, kazao je Žigmanov.
Kujundžić-Ostojić: Ne želimo bilo kome što oduzimati
Predsjednica Bunjevačkog nacionalnog vijeća Suzana Kujundžić-Ostojić je izjavila kako je bunjevačka nacionalna zajednica standardizirala svoj jezik, ne želeći bilo kome što oduzimati.
»Mi čuvamo ono što je naše. Žao mi je što to nailazi na ovakve rasprave, ali mi ne možemo odustati ni od sebe ni od našeg jezika, da bi neki bili zadovoljni, jer to ne rade ni drugi«, kazala je Kujundžić-Ostojić.
Dodala je i kako ovo nije nikakav zakonski presedan u Srbiji i da se to dešavalo i u drugim općinama.
»Nama je bitno da jesmo to što jesmo, zbog naših predaka, zbog nas danas, zbog one djece koja uče bunjevački i zbog jezika koji je na ovim prostorima tri i pol stoljeća – da se ne ugasi«, navela je ona.
Šef kabineta gradonačelnika Subotice Sava Stambolić je kazao kako se gradonačelnik Stevan Bakić, kao predlagač da se bunjevački kao službeni jezik uvede u službenu upotrebu, u svom prijedlogu vodio isključivo pravnim argumentima i argumentima bunjevačke nacionalne manjine, odnosno ostvarenja njihovih prava.
»Cilj je bio da se bunjevačka manjina poslije dugo godina dovede u jednak položaj kao i druge manjine u Subotici, da se na osnovu onoga što su oni postigli u proteklih dvadeset godina, kroz standardizaciju svog jezika i kroz druge njihove napore u okviru nacionalnog vijeća, prosto omogući da se gotovo sedam tisuća govornika bunjevačkog, prema popisu iz 2011., i službeno može obraćati gradu Subotici i da imaju mogućnost koristiti svoj jezik, da se uvaže u javnim napisima i svemu ostalom što im osigurava taj zakon«, kazao je Stambolić.
Završnici javne rasprave nazočili su i predstavnici Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici.
Nakon provedene javne rasprave Tajnik Skupštine grada Subotice sačinjava izvješće o rezultatima a konačnu riječ dat će lokalni parlament.
Podsjetimo, Skupština grada Subotice je 4. ožujka usvojila odluku o izmjenama Statuta grada, kojom se omogućuje uvođenje tzv. bunjevačkog jezika u službenu uporabu u tom gradu.
H. R.
