Tema
Zeleno-lijeva koalicija osvojila Zagreb
U nedjelju, 16. svibnja, birači u Hrvatskoj izašli su na lokalne izbore. Nakon prvog kruga županije, gradovi i općine u Hrvatskoj dobile su članove predstavničkih tijela. Neke županije, gradovi i općine već u prvom krugu izabrale su svoje čelnike. Konačni pobjednici ovih izbora bit će poznati za dva tjedna, nakon drugog kruga glasanja, koje će biti održano u 14 županija, glavnom gradu Zagrebu i još 55 gradova i 87 općina gdje nijedan od kandidata nije u prvom krugu osvojio glasove više od polovice izašlih birača.
Zagreb nije dobio gradonačelnika u prvom krugu, ali je uvjerljivu pobjedu u prvom krugu odnio Tomislav Tomašević iz zeleno-lijeve koalicije Možemo! koji je osvojio više od 45 posto glasova, što je 4,5 puta više od Miroslava Škore iz Domovinskog pokreta s kojim će se u drugom krugu boriti za mjesto prvog čovjeka Zagreba. Tomaševićevih 147.631 glasova najbolji je izborni rezultat u prvom krugu glasanja od kada se gradonačelnici biraju na direktnim izborima. U Gradskoj skupštini pokret Možemo! osvojio je 40,83 posto glasova, što im daje velike šanse da formiraju gradsku vlast, ali ne samostalno. Najbolji rezultat od svih HDZ-ovih kandidata ostvario je Ivan Anušić, dosadašnji župan Osječko-baranjske županije koji je novi mandat osvojio u prvom krugu sa 61,83 posto potpore birača. HDZ bi nakon drugog kruga izbora mogao vratiti i mjesto gradonačelnika Osijeka, jer je njihov kandidat Ivan Radić osvojio više od 38 posto glasova. U drugom krugu nadmetat će se s kandidatom Domovinskog pokreta. Za novi mandat gradonačelnika u drugom krugu s osvojenih 43,8 posto glasova borit će se Ivan Penava, aktulni gradonačelnik Vukovara, kandidat Nezavisne liste, bivši hadezeovac kome će protukandidat biti iz redova bivše stranke. Penava je u Gradskom vijeću osvojio više od 41 posto glasova, odnosno devet od 19 mandata. Niti HDZ, niti SDP ne mogu biti zadovoljni rezultatima u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Značajniju potporu birača dobio je Domovinski pokret, odnono dojučerašnji hadezeovci. S druge strane, u Vukovaru je SDP-ov kandidat osvojio najlošiji rezultat za izbor gradonačelnika na ovim izborima, a u Vinkovcima nisu ni imali kandidata.
Most, koji je politički uspon na nacionalnu razinu počeo iz Metkovića prije devet godina nakon lokalnih izbora, poslije prvog kruga nema pretjeranog razloga za zadovoljstvo, ako se izuzme ulazak u Gradsku skupštinu Zagreba i velike šanse da Miro Bulj u drugom krugu osvoji mandat gradonačelnika Sinja.
Glas za promjene
Ocjenujući rezultate prvog kruga lokalnih izbora emisiji prvog programa Hrvatskog radija U mreži prvog, dr. sc. Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti kazao je kako su ovi izbori potvrdili status HDZ-a kao najjače stranke desnog centra. To prije svega pokazuju rezultati izbora za župane i županijske skupštine. »U Zagrebu je HDZ dobio dvostruko više glasova nego 2017. godine, ali, podsjetit ću: rezultati 2017. su bili katastrofalni. Također, u Zagrebu HDZ više neće biti na vlasti. Nisu u Zagrebu ni do sada imali svog gradonačenika, ali su bili dio vlasti. Što se tiče SDP-a, oni ne mogu proglasiti pobjedu, ali u slučaju da osvoje vlast u Rijeci mogli bi reći da rezultati i nisu tako loši. Također, pojavila se opcija na lijevoj političkoj strani, to je Možemo!. S druge strane, ovi lokalni izbori označili su nestanak nekih političkih stranaka koje su bile važne na lokalnoj razini. Tu prije svega mislim na Hrvatsku narodnu stranku i Hrvatsku seljačku stranku. I, po mojoj ocjeni, ovi izbori označili su i početak kraja ere Milana Bandića«, kazao je Šalaj.
On smatra da je još rano govoriti o tome da je Možemo! novi lider ljevice. Hoće li to i postati, ovisi o kvaliteti upravljanja Zagrebom u sljedeće tri godine, kada Hrvatsku očekuju izbori na državnoj razini.
Rezultate prvog kruga lokalnih izbora doc. dr. sc. Damir Jugo, dekan Visoke škole za komunikacijski menadžment Edward Bernays analizirao je U mreži prvog kroz izborne rezultate u četiri najveća hrvatska grada: Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku.
»Od ta četiri grada recimo tri i pol izabralo je promjene. Ni u jednom od ta četiri grada aktulani gradonačelnici nisu bili kandidati. Svejedno, došlo je do velikih promjena, počevši od Zagreba, zatim kandidata centra Ivice Puljka koji je iznenađenje u Splitu, zatim Osijek, gdje je HDZ velika promjena, i u Rijeci, gdje je SDP-ov kandidat ostvario najbolji rezultat, ali bit će zanimljivo u drugom krugu. Također, zanimljivo kako su izbori završili u pojedinim gradovima u Sisačko-moslavačkoj županiji, koji su bili zahvaćeni potresom. U Glini, gdje je na vlasti bio HDZ-ov gradonačelnik, on nije ni ušao u drugi krug, čak je posljednjeplasirani kandidat. U Petrinji HDZ-ov kandidat vodi ispred aktualnog gradonačalnika, a u Sisku su SPD-ova gradonačelnica i HDZ-ova kandidatkinja rame uz rame. Očito da je sve što se tamo događalo potaknulo promjene«, smatra Jugo.
Manjine
Lokalnu vlast za iduće četiri godine imalo je pravo birati i birat će u drugom krugu više od 3,6 milijuna glasača, koji biraju zastupnike u 425 općinskih i 127 gradskih vijeća, 20 županijskih skupština i Gradskoj skupštini Zagreba, te općinske načelnike, gradonačelnike i župane, te 70-ak njihovih zamjenika iz redova nacionalnih manjina i desetak iz reda hrvatskog naroda u općinama gdje su Hrvati manjina.
Ukupno se bira 12 dožupana iz redova manjina, deset iz redova srpske i po jedan iz redova češke i talijanske manjine. Srpska manjina bira zamjenika gradonačelnika u deset gradova, talijanska u šest, i češka u dva grada. Najbrojniji su zamjenici načelnika općina iz redova manjina – bira ih se 20 iz redova srpske manjine, pet iz redova talijanske, tri iz redova mađarske, po dva iz redova bošnjačke, rusinske i romske manjine, po jedan iz redova češke i slovačke manjine i 14 iz redova hrvatskog naroda u općinama gdje su Hrvati manjina.
Demokratski savez Hrvata u Vojvodini ocijenio je nakon prvog kruga lokalnih izbora da se Hrvatska pokazala kao država konsolidirane demokracije te da čeka dan kada će i Srbija hrvatskoj manjini omogućiti zajamčene mandate po modelu koji se provodi u Hrvatskoj, prenijela je agencija Hina. »Hrvatska se nanovo pokazala kao država konsolidirane demokracije s razvijenom vladavinom prava. Organizirala je i provela izbore za regionalna i lokalna tijela vlasti, unatoč unutarnjopolitičkim neslaganjima, na način koji to podrazumijevaju države koje su posvećene primjeni temeljnih demokratskih vrijednosti«, izjavio je predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov.
On posebno pozdravlja »činjenicu da je i demokratska participacija nacionalnih manjina – s institutom zajamčenih mandata ostvarena na zakonima primjeren način«.
»DSHV čeka dan da se tako što dogodi i u Srbiji«, poručio je Žigmanov.
Z. V.
