Tema

Sabor – povijesna uloga u očuvanju hrvatske državnosti

Hrvatska 30. svibnja proslavlja Dan državnosti, na dan kada se, nakon desetljeća jednostranačja i vladavine Saveza komunista, nakon prvih slobodnih demokratskih izbora održanih u travnju 1990., konstituirao prvi demokratski izabran i višestranački Sabor.

Ovaj je datum kao Dan državnosti proslavljan deset godina, kada je izmjenama zakona 2001. godine Hrvatski sabor, s vladajućom lijevom koalicijom i premijerom Ivicom Račanom, kao datum Dana državnosti odredio 25. lipnja, dan kada je Hrvatski sabor 1991. godine donio ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Hrvatske, dok se 30. svibnja nastavio obilježavati kao Dan Hrvatskog sabora.

Od prošle godine izmjenama Zakona o praznicima, blagdanima i neradnim danima, usvojenim koncem 2019. godine, ponovno se, nakon gotovo dva desetljeća, Dan državnosti slavi 30. svibnja.

Utjelovljenje hrvatske državnosti

Naime, nakon 18 godina Hrvatski sabor je, s vladajućom Hrvatskom demokratskom zajednicom, ponovno izmijenio zakon, smatrajući da »izmjena datuma blagdana iz 2001. nije postigla očekivani učinak u smislu prepoznavanja i razlikovanja bitnih datuma novije hrvatske povijesti i poistovjećivanja hrvatskih građana s njima«.

Premijer Andrej Plenković je, obrazlažući tada predloženu promjenu, rekao kako je konstituiranje prvog demokratski izabranog, višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. i »svojevrsni početak donošenja niza ključnih akata, ustavnih akata, pravnih akata, političkih i povijesnih akata, koji su nas u jednom procesu doveli do osamostaljenja, suverenosti, stjecanja neovisnosti i, u konačnici, stjecanja međunarodnog priznanja Republike Hrvatske«. 
Ujedno, rekao je, »taj je datum bio jako dobro prihvaćen u hrvatskom narodu, postojala je emocija, afektivni odnos i zanos koji je bitan za središnji nacionalni praznik«.
»Hrvatski sabor Ustavom je definiran kao najviše predstavničko tijelo građana i nositelj je zakonodavne vlasti u Hrvatskoj. Hrvatski sabor ujedno je i utjelovljenje hrvatske državnosti. Počevši od saborovanja za vrijeme hrvatskih narodnih vladara, iz čega su u razvijenom srednjem vijeku nastali slavonski i hrvatski sabor, s najstarijim sačuvanim zapisnikom i zaključcima iz 1273., preko staleških hrvatskih sabora, prvoga građanskoga sabora u 19. stoljeću, pa sve do suvremenih dana, upravo je sabor predstavljao instituciju, odnosno državno tijelo koje je opstajalo i u najtežim danima. Sabor je bio tijelo u kojem se odlučivalo o opstanku hrvatskog naroda, države i same državnosti. Bio je neprekinuti čuvar državnosti i samostojnosti naroda i države, što se duboko utisnulo u svijest naroda sve do danas«, navedeno je u obrazloženju odluke o vraćanju 30. svibnja kao Dana državnosti.

U obrazloženju se navodi i kako je toga dana »simbolički i stvarno obnovljena i afirmirana hrvatska državnost te ga treba dostojno obilježavati kao jednu od temeljnih prijelomnica u životu hrvatskoga naroda i hrvatske države« i da je u prvom desetljeću obilježavanja »30. svibnja kao Dan državnosti predstavljao prepoznatljiv nacionalni blagdan i središnje mjesto nacionalnoga jedinstva i okupljanja domovinske i iseljene Hrvatske«.

Dan neovisnosti – 25. lipnja

Zakonom iz 2019. je 25. lipnja proglašen spomendanom kao Dan neovisnosti. Dan neovisnosti se od tada obilježava u spomen na 25. lipnja 1991. kada je tadašnji Hrvatski sabor, a slijedom jasno iskazane volje građana na referendumu 19. svibnja 1991., na zajedničkoj sjednici sva tri saborska Vijeća donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Hrvatske kojom je utvrdio da tim činom Hrvatska »pokreće postupak razdruživanja od drugih republika i SFRJ« te »pokreće postupak za međunarodno priznavanje«. Na istoj je sjednici Sabor donio i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske. Ova dva dokumenta donesena su na temelju referenduma održanog 19. svibnja 1991. godine na kojem se većina građana izjasnila za samostalnost i neovisnost te predstavljaju pravni i politički temelj suvremene Republike Hrvatske, navodi se u obrazloženju.

Naime, na referendumu se u Hrvatskoj prije 30 godina odlučivalo o dvije tvrdnje. Prva je glasila »Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama« i nju je podržalo 93,24% glasača. Drugu tvrdnju »Republika Hrvatska ne ostaje u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi« podržalo je 92,18% glasača.

Na osnovi neposredno iskazane volje građana na referendumu, na koji je izišlo 83,56 posto birača, i nakon neuspjeha daljnjih pregovora s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama o izlasku iz državnopolitičke krize, Hrvatski je sabor donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti, ali je Brijunskom deklaracijom utvrđen tromjesečni rok odgode primjene Ustavne odluke. Istekom moratorija na tu povijesnu odluku, točnije 8. listopada, Hrvatska raskida veze s ostalim republikama i postaje slobodna, samostalna i neovisna država.

Dan Hrvatskog sabora

Na koncu, 8. listopada je novim zakonom proglašen spomendanom kao Dan Hrvatskoga sabora, kojim se obilježava sjećanje na 8. listopada 1991., kada je Sabor Republike Hrvatske jednoglasno donio Odluku o raskidu državno-pravnih sveza Hrvatske na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ, što je zapravo značilo provedbu Odluke od 25. lipnja 1991. godine.

Sjednica Sabora održana je samo dan nakon zračnog napada Jugoslavenske narodne armije na Banske dvore, gdje se tada nalazilo hrvatsko državno rukovodstvo, predvođeno predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom. Zbog mogućih novih ciljanih napada na Zagreb, sjednica je održana u tajnosti u zgradi INA-e u Šubićevoj ulici u Zagrebu.

»Zbog dalekosežnosti te odluke za modernu hrvatsku povijest, odvažnosti, odlučnosti i hrabrosti u ratnim okolnostima koju su tada pokazali saborski zastupnici sva tri saborska vijeća koja su tada postojala te uloge Hrvatskog sabora u presudnim danima za mladu hrvatsku državu«, ovaj je dan, koji je do 2020. obilježavan kao Dan neovisnosti, proglašen Danom Hrvatskoga sabora.

J. D.