Aktualno
Za zajamčene mandate nenadležna, za školski centar obećanje
Službena uporaba jezika i pisma, osnivanje Hrvatskog školskog centra, politička zastupljenost kao i popis stanovništva, teme su o kojima se u HNV-u razgovaralo s ministricom za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Gordanom Čomić.
»Iznijeli smo sva otvorena pitanja koja hrvatska zajednica treba rješavati. Od onoga što je nama ključno, a to je pitanje zastupljenosti Hrvata i provođenje točke 9 bilateralnog sporazuma iz 2004. godine, do toga da budemo zastupljeni u javnom sektoru. Razgovarali smo i o vrlo konkretnim izazovima i problemima koji nas čekaju, a to su popis stanovništva, mogućnost elektronskog popisa; razgovarali smo o financiranju HNV-a koje je izuzetno malo i za koje se nadamo da će se povećati. Govorili smo o osnivanju Hrvatskog školskog centra i ministrica je obećala da će se potruditi da to pitanje bude uskoro riješeno. Budući da je u prosincu prošle godine ministrica riješila jedno bolno pitanje za sva nacionalna vijeća, a to je smanjenje proračuna od 20 posto, nadamo se da će i problemi oko osnivanja Hrvatskog školskog centra biti isto tako riješeni«, kazala je predsjednica HNV-a Jasna Vojnić.
Odgovarajući na novinarsko pitanje o izravnim mandatima za Hrvate u Srbiji na isti način kako su oni osigurani za Srbe u Hrvatskoj i na pitanje zašto se skoro 20 godina ne primjenjuje bilateralni sporazum, ministrica Čomić odgovorila je da pitanje političke zastupljenosti nije u nadležnosti njenog ministarstva. »Izmjene i dopune Zakona o izborima nažalost nisu u nadležnosti našega ministarstva. Ono što možemo otvoriti jeste prostor za dijalog svih zainteresiranih strana. To smijemo, to nam je nadležnost kada se radi o reprezentativnosti nacionalnih manjina, kako je sada riješeno i kako se želi mijenjati. To možemo, ali nećemo biti predlagači Zakona o izborima, jer nije nam nadležnost. Bit ćemo pomagači da se nađe najbolje rješenje«, kazala je Čomić.
Hrvatski školski centar bit će tema kojom će se baviti i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, a prema riječima Čomić na Ministarstvu je da utvrdi jesu li otklonjene sve prepreke, da se vidi što treba uraditi Ministarstvo, a što Vlada Vojvodine kako bi se ostvario plan o Hrvatskom školskom centru.
Odgovarajući na novinarsko pitanje što će Ministarstvo poduzeti glede inicijativa HNV-a da se po principu pozitivne diskriminacije na osnovu kojeg je bunjevački uveden kao službeni jezik na teritoriju Grada Subotica hrvatski jezik u uslužebnu uporabu uvede u Somboru, Apatinu i Baču, na koju iz lokalnih samouprava nije stigao niti jedan odgovor, ministrica Čomić nije konkretno odgovorila.
»Kada obiđemo sva nacionalna vijeća, sačinit ćemo jedno izvješće u kojem ćemo navesti što su sve prepreke za službenu uporabu jezika i pisma. Da se ispuni zakonska obveza, da ne postoji osjećaj ugroženosti ili izbjegavanja obveza i da svi razumiju da se u službenu uporabu jezik nacionalne manjine mora uvesti ukoliko manjine čine 15, odnosno 10 posto stanovništva, ali i da se jezik nacionalne manjine može uvesti kad god hoćete ukoliko imate pameti. To će biti naše pitanje za sve one nadležne za službenu uporabu jezika, tamo gdje su Hrvati zainteresirani za uvođenje hrvatskog u službenu uporabu«, kazala je ministrica.
Pred popis stanovništva, koji je odgođen za kraj 2022. godine, Čomić je najavila kako će biti precizirano koje su obveze institucija Srbije za osigranje sudjelovanja nacionalnih manjina tijekom popisa – kao popisivača i u lokalnim popisnim komisijama.
»Ministarstvo je preuzelo i poslove oko kampanje u kojoj ćemo svi sudjelovati na javnim medijskim servisima da stvorimo prijateljsko okruženje za izjašnjavanje svog vlastitog identiteta«, kazala je ministrica.
Z. V.
