Širom Vojvodine

Vjernike okupili franjevci kapucini

Prvi zapisi o župi Zemun datiraju iz 1332. godine. Već tada je u Zemunu postojala rimokatolička crkva. Dolaskom Turaka crkva je bila razorena, a nakon osvajanja Zemuna od strane Habsburga 1717. godine i odlaska Otomanskog carstva, u grad su se počeli naseljavati kršćani. U spomen na njenu bogatu povijest ove godine župa Zemun proslavit će 300. obljetnicu od svoje obnove. U planu je da u povodu obilježavanja ovog velikog i značajnog jubileja bude objavljena monografija župe u kojoj će biti objedinjeni svi važni podatci, od dana njenog nastanka do današnjih dana.

Nova crkva

Godine 1721. u Zemun dolaze svećenici kapucinskog reda, koji su tada obnovili zemunsku župu. Na mjestu gdje se danas nalazi crkva u to je vrijeme bila džamija. Džamiju su kapucini pretvorili u katoličku bogomolju i tako je započeo novi život župe. U to vrijeme došlo je do rasprave u smislu da li bi džamija na tom mjestu trebala ostati kao povijesni spomenik kulture, a da se na nekom drugom mjestu izgradi crkva. Ipak su odlučili da se izgradi nova crkva posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije. Kamen temeljac za novu crkvu postavljen je 1785. godine. Tek 1794. izgrađena je nova crkva, posvećena Blaženoj Djevici Mariji. Nakon sto godina od njene izgradnje toranj crkve je preuređen u današnji oblik. Kapucini su u crkvu donijeli sliku koju župljani Zemuna danas časte kao zemunsku Gospu. Njena slika je u to vrijeme bila poziv vjernicima da se mole Blaženoj Djevici Mariji da se oslobode od Turaka, ali i da čuvaju svoju vjeru. Dolaskom Nijemaca na ovo područje osnovana je još jedna župa, kao i franjevački samostan. U to vrijeme gotovo dvije trećine žitelja Zemuna bilo je katoličke vjeroispovijesti, a crkva je bila mala da primi sve vjernike. Zato se već početkom XX. stoljeća počelo razmišljati o njenom proširenju, točnije 1913. godine. Projekt proširenja crkve napravljen je 1913., međutim zbog ratne situacije radovi su odgođeni. Inicijativa za proširenjem crkve pokrenuta je i 1926. godine. No, ni tad se to nije dogodilo, tako da je crkva ostala u svom izvornom obliku gradnje sve do današnjih dana.

Sestre milosrdnice izgradile bolnicu

U vrijeme vladavine Austro-Ugarske u Zemunu je najviše bilo katolika, Hrvata i Nijemaca. Danas u Zemunu, osim Srba, žive Hrvati, potom Nijemci, Mađari, Slovenci i Poljaci. U župi danas žive i Hrvati starosjedioci, čiji su pradjedovi i djedovi stoljećima živjeli na tim prostorima, ali i migracijske grupe koje su na te prostore došle iz raznih krajeva Hrvatske i Bosne.

»Naš šematizam iz 1939. godine govori da je ova župa imala tada oko 9.620 katolika. Postojala je još jedna župa u novom gradu, koja je bila čisto njemačka, i u njoj je živjelo preko 6.000 katolika Nijemaca. U to vrijeme biti zemunski župnik značilo je pripadati jednoj veoma uzornoj i poznatoj župi. Jedan od župnika, koji je ovdje boravio dugi niz godina, Alojzije Vincetić bio je jedan od ozbiljnih kandidata za zagrebačkog nadbiskupa. Međutim, ostao je u Zemunu sve do svoje smrti 1910. godine«, navodi zemunski župnik Jozo Duspara.

Prema nekim svjedočanstvima, početkom XIX. stoljeća u Zemunu bio je veliki broj krštenih, vjenčanih i pričešćenih.

»Najprije su 1927. godine u Zemun došle zagrebačke sestre milosrdnice, koje su ovdje izgradile bolnicu u kojoj su radile sve do poslije Drugog svjetskog rata. Poslije njih su u Zemun došle školske sestre trećeg reda svetog Franje, koje su pripadale mariborskoj provinciji. One su na ovim prostorima osnovale svoju školu, a župa je 1927. godine izgradila kuću, koja se u gradu nazivala Katolički dom. Katolički vjernici su i poslije Drugog svjetskog rata ostali jaka zajednica«, navodi župnik.

Zemunska općina danas broji oko 200.000 stanovnika. Hrvati su danas samo manji dio njih. Osim u Zemunu, oni žive i u okolnim udaljenim mjestima: u Zemun Polju, Batajnici i drugim mjestima. U posljednja dva desetljeća kulturni život u župi Zemun odvijao se dvojako: kroz kulturne manifestacije u organizaciji crkve i one koje organizira ZHV Ilija Okrugić. U okviru Društva, koje je osnovano 2002. godine, postoji knjižnica i čitaonica, mješoviti pjevački zbor Odjek i povijesna sekcija.

Osim ove udruge, u okviru župe djeluje i Zajednica hrvatske mladeži Zemuna. Svi zajedno nastoje očuvati svoj nacionalni i vjerski identitet. Proslava 300. obljetnice župe, ukoliko epidemiološke prilike budu dozvoljavale, trebala bi biti održana 19. rujna.

S. D.