Tema
Kontinuirano jačanje podrške i globalnog zajedništva
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković dali su putem video konferencije Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Republike Hrvatsku svoju potporu Hrvatima koji žive izvan Hrvatske. Četvrta Sjednica drugog saziva Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Republike Hrvatske održana je 4. i 5. lipnja u pet zasebnih video sastanaka, a matično administrativno-servisno mjesto bio je Kongresni centar Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Sjednica je završila Plenarnom sjednicom na kojoj je jedan od najvažnijih zaključaka konsenzus postignut po pitanju međunarodnog zagovaranja položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini.
»Nije nam teško sjetiti se 1990. i 1991. godine kada je iseljeništvo zagovaralo politička prava Hrvata u Hrvatskoj, danas moramo mi – hrvatska država, ali i hrvatski narod diljem svijeta, podizati svijest o važnosti euroatlantskog puta BiH«, naglasio je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, te dodao da je globalno hrvatsko zajedništvo prisutno i u zajedničkoj brizi hrvatskog naroda za položaj Hrvata u Vojvodini i u Boki kotorskoj.
Milanović: Zaštita u provođenju prava
Predsjednik Milanović je rekao kako Hrvati diljem svijeta vrijedno rade i doprinose razvoju zemalja u kojima žive, te grade kulturnu i političku suradnju između njih i Hrvatske, što su dovoljni razlozi zbog kojih im se mora davati potpora u očuvanju nacionalnog identiteta, kulture i jezika, a tamo gdje je potrebno i dodatno financijski podržavati.
»Hrvatska država to može, a neupitno mora dati podršku u zaštiti osiguranja i provođenju prava koja vam pripadaju u skladu s međunarodnim standardima i obavezama«, poručio je.
Milanović je istaknuo kako posebnu ulogu u tome ima Središnji državni ured za Hrvate izvan RH, koji je osnovan i zaživio je u vrijeme njegove Vlade prije skoro deset godina i koji je, podsjetio je, proveo mnogobrojne projekte i aktivnosti kako bi se ojačala i unaprijedila suradnja Hrvata izvan Hrvatske i hrvatskih institucija.
Plenković: Jačanje podrške
Premijer Andrej Plenković podsjetio je da je Vlada uvažila jednu od glavnih preporuka Savjeta: izmjenu Zakona o državljanstvu, što je omogućilo lakše stjecanje hrvatskog državljanstva, kako bi se mlađe generacije uključile u korpus hrvatskih državljana. Za Hrvate u BiH je rekao kako su konstitutivni narod i najbrojnija hrvatska zajednica izvan Hrvatske, posebno važna za Vladu i za cijeli hrvatski narod.
Govoreći o uvrštavanju bunjevačkog kao jednog od službenih jezika u Gradu Subotici, Plenković je rekao da su protiv svih politika koje vode bilo asimilaciji ili fragmentaciji hrvatskog naroda u Srbiji, a osobito u Vojvodini, i zbog toga je reagirao i ministar i sve nadležne institucije i tako će biti i u budućnosti.
Iskazao je zadovoljstvo kontinuiranim povećanjem sredstava za Središnji državni ured za Hrvate izvan RH, što znači i financiranje projekata koji povezuju iseljenu s domovinskom Hrvatskom. Premijer je dodao i da se u prvoj polovici 2022. očekuje odluka o ulasku Hrvatske u schengenski prostor, dok se članstvo Hrvatske u europodručju očekuje od 2023. godine. Plenković je podsjetio da je Vlada usvojila Nacionalnu razvojnu strategiju, pripremila Nacionalni plan oporavka i otpornosti te će napraviti plan suradnje s hrvatskim iseljeništvom za razdoblje 2021.-2027.
»Želimo da nam u tom procesu i dalje budete partneri i suradnici, zemljaci i prijatelji, ljudi koji vole Hrvatsku i koji svojim mladim naraštajima, gdje god živjeli diljem svijeta, prenosite hrvatsku kulturu, ljubav prema domovini i čuvate naš kršćanski i hrvatski identitet.«
Plenković je izrazio zadovoljstvo što su uspostavljene mnoge međudržavne komisije ili povjerenstva za pitanja manjina u onim zemljama gdje su Hrvati nacionalna manjina i »gdje nastojimo ojačati programe konkretnog financiranja različitih projekata koji njeguju hrvatski identitet, jezik, hrvatsku kulturu, povijest i baštinu«.
Predsjednik Vlade je naglasio da sada slijedi vrijeme razvoja, ulaganja i obnove nakon teškog potresa te se zahvalio svima koji su dali doprinos:
»Velika solidarnost Hrvata izvan Hrvatske pokazala se još jednom. Mi to izrazito cijenimo i učinit ćemo zajedničke napore da obnovimo i Banovinu i Zagreb.«
Milas: Dalja potpora strateškim projektima
Tijekom prvog dana sjednice razgovaralo se o važnosti legitimnog političkog predstavljanja naroda u BiH.
»Cilj nam je da se u svim budućim izbornim procesima ne događaju situacije da Bošnjaci Hrvatima biraju predstavnike u institucijama vlasti, čemu smo svjedočili u više navrata od 2000.«, istaknuo je državni tajnik Milas te dodao kako je važna potpora koja se daje mladima kroz različite oblike suradnje i potpora strateškim institucijama Hrvata u BiH.
Sjednica je nastavljena s temom položaja hrvatske nacionalne manjine koja živi u 12 europskih država.
Istaknuta je važnost kontinuirane podrške brojnim vrijednim programima i projektima manjinskih institucija i udruga za što su se u pet godina vrlo značajno povećala financijska sredstva te stalne stručne i moralne pomoći.
»Važan iskorak započet prije nekoliko godina, s kojim snažno nastavljamo i dalje je potpora strateškim projektima hrvatske nacionalne manjine kao što je izgradnja Hrvatske kuće u Subotici i kadrovsko osnaživanje Hrvatskoga nacionalnog vijeća, potpora Hrvatskome kazalištu u Pečuhu, Radio Duxu iz Tivta te Hrvatskome tjedniku iz Željeznog«, istaknuo je Milas te naglasio kako se koriste sve mogućnosti koje su na raspolaganju kako bi, prema stvarnim potrebama, od drugih država tražili poboljšanje ili definiranje položaja hrvatske nacionalne manjine kroz bilateralne odnose s pojedinim državama, kao i unutar multilateralnih okvira, poput EU, NATO-a, OESS-a i Vijeća Europe.
»Kad govorimo o bilateralnim odnosima, naglašavam važnost institucionalnog okvira s onim državama s kojima postoje potpisani sporazumi o obostranoj zaštiti manjina – s Mađarskom, Srbijom, Crnom Gorom i Sjevernom Makedonijom te ističem da smo na tom području puno radili, a radit ćemo i dalje kako bi učinci rada bili vidljivi u životu Hrvata u svim ovim državama«, rekao je Milas te dodao da »i onda kada ne ide onako kako bismo htjeli i kako bi trebalo, nećemo odustati, nego ćemo uložiti dodatan trud i biti još aktivniji.«
»Isticat ćemo nepravednu i arbitrarnu Odluku da se u Subotici tzv. bunjevački jezik proglasi službenim, upozoravat ćemo kad Hrvati budu u lošoj i teškoj poziciji u bilo kojoj državi i tražit ćemo poboljšanje stanja i rješenja otvorenih pitanja – motivirano, strpljivo, ustrajno.«
Drugog dana sjednice u fokusu je bilo hrvatsko iseljeništvo u europskim i prekooceanskim državama. Tijekom sjednice razgovaralo se o izmjenama Zakona o hrvatskom državljanstvu, kao jednom od najkompleksnijih dijelova zakonodavstva te je istaknuto kako su upravo izmjene ovaj Zakon učinile jednim od najuključivijih zakona na međunarodnoj sceni.
Grlić Radman: Načelo uzajamnosti
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman je istaknuo da hrvatska Vlada i ovo ministarstvo posvećuju naročitu pažnju bilateralnom i multilateralnom zalaganju za ustavnopravnu jednakost Hrvata u BiH kao i jačanju položaja hrvatske nacionalne manjine u europskim državama. Naveo je da je samo u predpandemijskoj 2019. godini u BiH provedeno 199 projekata s ukupno 89 milijuna kuna potpore, s ciljem jačanja razvoja institucija, obrazovanja, gospodarstva i razvoja infrastrukture.
Osvrnuo se i na položaj hrvatske nacionalne manjine u zemljama jugoistočne Europe, kao i u zemljama članicama EU.
»Zagovaramo prava Hrvata i u Srbiji, Sloveniji, Mađarskoj, Italiji, Austriji, Crnoj Gori i Kosovu, prema načelu uzajamnosti. U ovom kontekstu treba gledati i hrvatsku potporu europskoj integraciji susjednih zemalja, gdje je odnos prema manjinama, a u slučaju BiH prema konstitutivnom narodu, jedan od temeljnih kriterija, preko kojeg se neće moći prijeći«, rekao je ministar.
J. D.
