Tema

Zakonska rješenja i praksa

Kao što smo već pisali u prethodnom broju, prema zakonima u Hrvatskoj, ne samo u parlamentu, već se i u lokalnim jedinicima (općinama, gradovima, županijama) mora osigurati participacija pripadnika nacionalnih manjina u odlučivanju, kako u predstavničkim tijelima tako i u izvršnoj vlasti. To se osigurava kroz zajamčena mjesta zamjenika općinskih načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina i zajamčeni razmjeran broj pripadnika manjina u općinskim i gradskim vijećima te županijskim skupštinama.

Međutim, ponekad zakonska rješenja ne donesu željeni rezultat – zastupljenost kako pripadnika nacionalnih manjina tako i hrvatskog naroda u predstavničkim tijelima i izvršnoj vlasti. Tako su pripadnici mađarske nacionalne manjine na ovim lokalnim izborima ostali bez svojega predstavnika u izvršnoj vlasti u Općini Kneževi Vinogradi. Ova, teritorijalno jedna od većih općina, ne samo u Osječko-baranjskoj županiji nego i u Hrvatskoj, smještena u sjeveroistočnom dijelu Baranje, osim po poljoprivredi te vinskom i etno turizmu, prepoznatljiva je i po svojoj multietničnosti i multikonfesionalnosti. Specifična je i po tome da se u ovoj općini, budući da su Mađari u većini, biraju dva zamjenika – jedan iz reda srpske nacionalne manjine i jedan iz hrvatskog naroda. Ipak, premda je zakon »pretpostavio« da će načelnik biti pripadnik mađarske nacionalne manjine, to se nije dogodilo, pa su tako sada pripadnici mađarske manjine ostali i bez načelnika i zamjenika načelnika.

Kneževi Vinogradi: zakoni i praksa

Naime, kako nam objašnjava izabrani načelnik Vedran Kramarić, od 2009. godine je u Hrvatskoj uveden neposredni način izbora župana, gradonačelnika te načelnika i zamjenika, a pravo na zamjenika načelnika u ovoj općini imaju pripadnici hrvatskog i srpskog naroda koji se nalaze u manjinskom položaju. 

»Župan, gradonačelnici i načelnici se od 2009. godine biraju direktno tako što se zaokružuje konkretno ime kandidata, a ne kao do tada, kada su se birale liste, a onda su te liste davale lokalne dužnosnike. Kandidate za ove dužnosti kandidiraju političke stranke ili su neovisni kandidati. Kneževi Vinogradi su jedna izrazito multietnička općina u kojoj je većinski narod mađarski, pa su pripadnici hrvatskog i srpskog naroda u manjinskom položaju. Oko 38% je pripadnika mađarskog naroda, 37% hrvatskog i 18% srpskog naroda pa prema zakonu pripadnici hrvatskog i srpskog naroda imaju pravo birati zamjenika načelnika općine koji se također bira neposrednim putem«, objašnjava Kramarić.

Na proteklim izborima je Vedran Kramarić kao kandidat Hrvatske demokratske zajednice ostvario pobjedu s preko 50,5 % glasova. U izborni popis je u općini upisano oko 3.500 birača i negdje je oko 65% izišlo mada je, smatra Kramarić, to i veći postotak budući da birački popisi ne odražavaju pravu sliku stanja i on cijeni da je izišlo više od 80 posto sumještana. Naime, prema posljednjem popisu ima 4.860 stanovnika, ali smatraju da je broj između 3.500 do 3.800 što znači negdje oko 1.000 stanovnika manje. Točan broj će se znati za nekoliko mjeseci kada se završi popis stanovništva, a možda će onda i izborna pravila za sljedeće izbore biti drugačija.

Kako se dogodilo da Mađari nemaju svog predstavnika u izvršnoj vlasti, objašnjava Kramarić:

»Imao sam dva protukandidata ali budući da sam uspio osvojiti više od 50 posto izabran sam u prvom krugu. Što se tiče općinskog vijeća, treba reći da načelnik ne može funkcionirati ukoliko nema potporu općinskog vijeća, jer sve odluke koje su bitne za razvoj općine u vrijednosti više od 100.000 kuna moraju proći suglasnost općinskog vijeća. Naše vijeće broji 13 vijećnika, a kako bi se moglo funkcionirati potrebna je većina od sedam vijećnika. Lista HDZ-a, čiji sam nositelj bio, osvojila je pet vijećnika, i zajedno s našim dosadašnjim partnerom Samostalnom demokratskom srpskom strankom koja ima dva vijećnika i nezavisnom listom Dénesa Sólye koja predstavlja mađarski narod i koji je osvojio jedno mjesto u vijeću, imamo osam vijećnika i stabilnu većinu. Što se tiče zamjenika načelnika iz reda hrvatskog naroda, prošao je također kandidat s naše liste a protukandidat mu je bio nezavisni kandidat. Zakon je to pokušao urediti, ali ne baš na najbolji način. Zakonodavac je pretpostavio da će u općini gdje su Mađari većina iznjedriti svoga načelnika te im u izvršnoj vlasti nije osigurano mjesto već je osigurano onim narodima koji su u manjinskom položaju kao i u drugim općinama. Iako je ove godine protukandidat bio Mađar, nije uspio osvojiti načelničko mjesto pa Hrvati i Srbi imaju, sukladno Statutu i zakonima, zajamčenog zamjenika i to su sada Stojan Petrović iz Samostalne demokratske srpske stranke i predstavnica hrvatskog naroda Ružica Batori (HDZ)«.

Istarska županija: zastupljenost i uključenost na svim razinama

A na drugom kraju Hrvatske, u Istarskoj županiji, i talijanska nacionalna zajednica ima svoje predstavnike kako u gradovima i općinama tako i u županiji. Kandidati pripadnici talijanske manjine se određuju na temelju zakona unaprijed, a tamo gdje nemaju pravo birati zamjenika uobičajeno je da pojedine stranke, osobito Socijademokratska partija i Istarski demokratski sabor, stavljaju na listu za zamjenika pripadnika talijanske nacionalne zajednice. Na lokalnim izborima u Hrvatskoj za zamjenicu župana Istarske županije iz redova talijanske nacionalne zajednice izabrana je Jessica Acquavita, s kojom smo razgovarali o proteklim izborima i dužnostima koje je očekuju.

»U Istarskoj županiji postoje zamjenici župana iz reda pripadnika talijanske manjine i zamjenici gradonačelnika i načelnika koji se biraju od pripadnika talijanske nacionalne manjine. Zamjenica je jedna, a gradovi koji imaju po Statutu zamjenika su Pula, Umag, Buje, Vodnjan, Poreč, Pazin, Buzet, Grinj... U Labinu ne postoji zajamčeno mjesto, ali tamo na listi uz gradonačelnika bude uvijek i pripadnik talijanske manjine njegov zamjenik u paketu. Tako je određeno.«

Talijani nemaju svoju političku stranku u Hrvatskoj već su kandidati uglavnom nezavisni:

»Mi nemamo stranku koja nas predstavlja, imamo Talijansku uniju koja je jedini predstavnik talijanske zajednice, no kako ona nije stranka i svi smo nezavisni kandidati, koji mogu biti i simpatizeri ili članovi u nekoj stranci, no to je rijetko«, objašnjava Acquavita.

Zbog toga i neveliku kampanju financiraju iz vlastitih sredstava ili ponekada iz donacija, no i to je rijetko, dodaje naša sugovornica.

»Znalo se dogoditi da budu i kandidati iz neke stranke, SDP-a ili IDS-a koji uvijek vodi računa o zastupljenosti Talijana što se tiče vijeća u gradovima u kojima živi talijanska nacionalna zajednica i koji po Statutu imaju dvojezičnost. Pazi se da na listama budu zastupljeni pripadnici talijanske manjine pa tako i u vijećima. Ovisno o statutima, svako vijeće ima određeni broj talijanske manjine«, kaže Acquavita.

U pogledu svojih ovlasti i dužnosti kao zamjenice Istarske županije Acquavita kaže kako se one odnose primarno na pitanja vezana uz položaj talijanske nacionalne manjine.

»Prema zakonu, u stvari nemam velikih ovlasti jer nisam izabrana iz cjelokupne populacije već su za nas glasali samo pripadnici talijanske manjine. U Hrvatskoj 12.500 Talijana ima pravo glasa. Moje ovlasti su u dogovoru sa županom i bavim se svim pitanjima u svezi talijanske nacionalne manjine. Međutim, budući da se zakon promijenio pa imamo jednog zamjenika manje, imat ću i neke druge ovlasti u dogovoru sa županom, a u slučaju da treba ponovno na izbore ili se nešto dogodi da župan ne može vršiti svoje ovlasti, onda ga mijenjam«, kaže Acquavita.

Na koncu, pitali smo našu sugovornicu koliko su Talijani zadovoljni postojećim načinom izbora svojih predstavnika.

»Zadovoljni smo jer imamo predstavnike u svim tijelima regionalne samouprave, lokalnih samouprava, administrativnih jedinica gradova i općina. U županijskoj skupštini imamo i Vijeće talijanske manjine tako da su manjine i na taj način zastupljene, a što se tiče same županijske skupštine postoji i stalno radno tijelo – Komisija za pitanja i zaštitu prava talijanske autohtone nacionalne zajednice. Skupština se po Statutu mora, kada su pitanja od značaja za talijansku manjinu, konzultirati s tom Komisijom kao i s Vijećem talijanske manjine. Mi jesmo zadovoljni jer zastupljenost postoji na svim razinama i vodi se računa ne samo da bude zastupljenost Talijana u svim vijećima već i da se konzultiraju i sudjeluju u odlučivanju, pogotovo što se tiče ostvarivanja naših prava«, zaključuje Acquavita.

J. D.