Tema Tema

Hajdemo na more, pa makar raditi

Turizam u Hrvatskoj kao jedna od najvažnijih gospodarskih grana zapošljava na tisuće ljudi iz šireg i bližeg okruženja. Ljetna sezona ulazi na velika vrata, a svi vjeruju kako ju epidemiološka situacija neće pokvariti.

Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti objavio je ažuriranu kartu Europe, na kojoj niti jedan dio Hrvatske više nije u crvenoj zoni. Ipak, ovu godinu obilježit će covid putovnice, maske, PSR i antigenski testovi, ali onima koji žele (a financijski mogu) uživati u plavetnilu mora najposjećenijeg i najvažnijeg turističkog odredišta Sredozemlja mjere neće biti prepreka.

Potreba za radnicima

Jedan od problema s kojim se već dugi niz godina susreće turizam u Hrvatskoj jest nedostatak radnika, a tako će biti i ove sezone.

»U cijelom svijetu turizam počiva na tom da ljudi rade dok im to odgovara, dok imaju interesa i fizičku sposobnost. Ljudi odlaze sezonski raditi po cijelom svijetu, a to polako dolazi i kod nas. Turizam počiva na mlađoj radnoj snazi, a ako se netko želi ozbiljnije baviti time mora se usavršavati, a potom najčešće prelazi u profesionalce«, pojašnjava predsjednik uprave Solaris d.d. Amadria Park Goran Zrilić, koji je skupa s kolegama ravnateljem Hotela Ivan u Šibeniku Vedranom Kopačevićem i direktorom za ljudske resurse Matejem Rukavinom posjetio Beograd i Suboticu kako bi ljudima ponudio mogućnost zaposlenja u jednom od njihovih hotela.

Amadria Park je obiteljska firma, koja se ugostiteljstvom počela baviti još davne 1904. godine otvorenjem obiteljskog restorana u Benkovcu. Danas je četvrta najveća firma u Hrvatskoj koja upošljava 1.800 radnika, koji su raspoređeni na tri lokacije: Zagreb, Opatija i Šibenik.

»Želja nam je napraviti jednu dugoročnu suradnju s ovdašnjom zajednicom, tako da ljudi koji žele raditi u Hrvatskoj imaju nekoga kome se mogu javiti i gdje mogu raditi u normalnim uvjetima i za to biti adekvatno plaćeni. Trebamo ljude svih profila: kuhare, konobare, recepcionere, sobarice... Zapravo, mi na godinu trebamo 500-600 dodatnih radnika. Prvi puta u Srbiji smo se pojavili 2018. godine kada smo došli na prve razgovore i 2019. godine smo imali oko 90 ljudi uposlenih s teritorija Srbije«, kaže Zrilić i pojašnjava kako kod njih na rad dolaze ljudi sa svih strana svijeta i da je prednost za Srbiju i Bosnu i Hercegovinu što nema jezične barijere.

Očekuje se dobra sezona

Iako je potreba za radnicima u turizmu najveća tijekom ljetne sezone, hoteli Amadria Parka u Zagrebu i Opatiji rade tijekom cijele godine, dok će se hoteli u Šibeniku ove godine priključiti tom načinu rada.

»Godine iskustva i rada s ljudima su pokazali da ima ljudi koji su tijekom sezone kod nas, a tijekom zime odlaze raditi u razna skijališta. Imamo veliki broj ljudi koji rade godišnje po sedam-osam mjeseci iz godine u godinu, pa neki i dulje od desetljeća«, kaže Zrilić i odgovara na pitanje o prošlogodišnjoj sezoni: »Prošla godina je bila nenormalna i nju je najbolje ne spominjati. Nitko nije mogao pomisliti da se tako što može dogoditi i nema onoga tko to nije osjetio.«.

No, za ovu sezonu očekuje se značajan oporavak.

»Ljudi su željni putovanja i odmora, a činjenica da se avio prijevoz neće odmah oporaviti i da daleke destinacije nisu najatraktivnije, jer ipak je korona još prisutna u zraku, računamo da će Hrvatska kao autodestinacija uspjeti ostvariti veće rezultate od planiranih. Nama je već sada dnevni booking bolji nego 2019., a planira se raditi ozbiljno do listopada ili studenoga«, kaže Zrilić.

Kako do posla?

Tijekom razgovora dotakli smo se i pitanja koje nas je osobito zanimalo: gdje su stanovnici Hrvatske kada je tolika potreba za radnom snagom? Odgovor je bio jasan, čista matematika.

»U Hrvatskoj nema fizički dovoljno ljudi. Hrvatska ima oko 3,5 milijuna stanovnika, a 10 milijuna turista godišnje. Budimo jasni, nisu svi ljudi u priči oko turizma, a vi u jednom momentu u Dalmaciji imate 2-3 milijuna turista, a nas 500 tisuća. Nema nam tko odraditi posao. Uvijek fali ljudi u turizmu, a činjenica da imamo uposlenika iz raznih zemalja se pokazala dobrom. Još uvijek je najbolja reklama preporuka zadovoljnog korisnika, kako za raditi, tako i za odmarati«, kaže Goran Zrilić.

Po riječima Mateja Rukavine, za sve one koji su zainteresirani za rad u Hrvatskoj potrebno je poslati zamolbu elektroničkim putem i odgovor će stići u roku od dan-dva. Da biste se uposlili u Hrvatskoj tijekom sezone potrebno je osim zamolbe, preslika putovnice i potvrda da se ne vodi kazneni postupak protiv podnosioca zamolbe, te preslika svjedodžbe.

Za radnike u Amadria Parku je osiguran smještaj i hrana, a po riječima Vedrana Kopačevića radi se 48 sati tjedno i jedan dan je slobodan. Svi oni koji žele mogu raditi dodatno, ali ne više od 54 sata tjedno, a raspored smjena se dobiva tjedan dana ranije. Plaćene su nedjelje, blagdani, noćni rad... Neka okvirna plaća na bazi 48 sati rada tjedno za konobara iznosi oko 7.000 kuna, za kuhara oko 7.800 kuna, dok za sobaricu nešto više od 6.000 kuna (800 eura) uz mogućnost napredovanja.

Iskustva s terena

No, obala Jadranskog mora je velika i nisu svugdje isti uvjeti rada i iste plaće, a to nam je potvrdila i Marina Iličić iz Vajske koja je skupa s kćerkom Mirelom otišla na rad u Hrvatsku.

»Već treću godinu radimo u Opatiji. Prve godine sam došla raditi s ciljem da se kći osamostali i da vidim kakav je to posao. Imamo osiguran smještaj u Lovranu, koji je udaljen 5-6 kilometara od hotela, ali dobivamo putni trošak i dva obroka. Prve godine sam kao sobarica imala plaću od 4.000 kuna, a Mirela kao konobarica 5.000 kn i za četiri mjeseca u sezoni još dodatnih 1.000 kn. Moram reći kako je bilo naporno raditi, jer sam 'zaradila' išijas i kada bih završila svoju smjenu, odmarala sam da bih sutra mogla ići raditi«, priča nam Marina Iličić i govori kako je prošlogodišnja sezona bila dodatno teška, budući da su dobivali minimalac, a radili pod maskama i posebnim uvjetima.

Marina će i ovo ljeto provesti u Opatiji.

»Planirala sam raditi samo od 6. do 9. mjeseca, no dobila sam ugovor od polovice svibnja do kraja listopada. Ne znam hoću li ostati do kraja, jer je 4.000 kn malo za opseg posla i brzinu koju moram postići«, kaže Iličić i pojašnjava kako je dosta ljudi iz Vajske na radu u Hrvatskoj, osobito mladih.

Raditi tijekom ljeta u Hrvatskoj otišla je i Svjetlana Parčetić iz Sombora, koja je drugu godinu u Plavoj laguni u Umagu.

»Prošle godine sam prvi puta odradila sezonu, a ove godine sam sa zadovoljstvom došla ponovno. Imamo odlične uvjete rada, kao i smještaj, a poslodavci su dobri ljudi. Moj opći dojam je da je Hrvatska uveliko u Europi«, kaže Parčetić koja će naredna tri mjeseca provesti radeći na moru.

Već treću godinu zaredom u Solaris Amadria Parku u Šibeniku na rad odlazi Boris Horn iz Sombora, a do ovoga posla došao je po preporuci prijatelja.

»Ovo je treća godina da radim u Hrvatskoj tijekom sezone. Prvi puta cijelu sezonu (sedam mjeseci) sam odradio 2019. godine, prošle godine nešto malo, a ove godine sam ponovno tu i sada sam šef u baru. Moram naglasiti kako sam izuzetno zadovoljan sa svim, jer je sve dogovoreno ispoštovano. Imam osiguran smještaj, hranu i dobru plaću. U Šibeniku ima pet hotela koji imaju á la carte restorane i raspoređeni smo po potrebi i sposobnosti. Radi se osam do maksimalno devet sati dnevno i jedan dan imamo slobodan i to se striktno poštiva. Takav je protokol firme, te se stignemo i odmoriti«, kaže Horn i pojašnjava kako za rad nisu potrebno isključivo hrvatski dokumenti nego se bez problema može raditi i sa srpskim papirima, a firma rješava sve potrebno od radne dozvole, boravišta do zdravstvenog osiguranja.

Ž. Vukov

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

15.11.2024 - Dani hrvatske kulture u Somboru

Udruga građana Urbani Šokci organizira manifestaciju Dani hrvatske kulture 2024., koja će biti održana u petak, 15. studenoga u Gradskoj kući u Somboru, s početkom u 19 sati.

U programu će nastupiti klapa Certisa iz Đakova i Slavonsko tamburaško društvo Pajo Kolarić iz Osijeka.

15.11.2024 - Klavirski duo Ivan Krpan i Vedran Janjanin u Subotici

U petak, 15. studenoga, u Velikoj vijećnici Gradske kuće nastupa klavirski duo Ivan Krpan i Vedran Janjanin. Početak je u 19 sati a ulaz je slobodan. 

Janjanin i Krpan su mladi, nagrađivani hrvatski pijanisti. Započeli su svoju suradnju još u studentskim danima. Pored ljubavi prema muzici, klavirski duo Janjanin – Krpan povezuje i to što obojica potiču iz uglednih muzičkih zagrebačkih porodica ali i to da su bili najistaknutiji studenti renomiranog pedagoga i pijaniste Rubena Dalibaltyana.

16.11.2024 - Ciklus hrvatskog filma u Vojvodini 2024.

Ovogodišnji program Ciklus hrvatskog filma u Vojvodini završava projekcijom dokumentarnih filmova i razgovorom s autorima u Novom Sadu i u Subotici.

Dokumentarni film Goli otok redatelja Darka Bavoljaka bit će prikazan u petak, 15. studenoga u Kulturnoj stanici Eđšeg (Antona Čehova 4) u Novom Sadu. Početak je u 19 sati. Voditelj programa je redatelj i izbornik Ciklusa Branko Ištvančić a gosti će biti: Darko Bavoljak i Jasmina Bavoljak.
Film Goli otok (produkcija Art de facto, Hrvatska, 2012.) tematizira logor na istoimenom otoku na Hrvatskom primorju za vrijeme trajanja sukoba Tito–Staljin od 1949. do 1955. godine. Rekonstrukcija života u logoru i metoda političkog preodgoja tzv. informbiroovaca, temelji se na svjedočanstvu logoraša Alfreda Pala dok riječ Udbinog generala Jove Kapičića daje Udbin pogled na logiku i motive stvaranja Golog otoka. Film donosi na svjetlo dana i niz neobjavljenih dokumenata jugoslavenskih tajnih službi koja rasvjetljavaju posljedice sukoba Tito–Staljin po uhićene informbiroovce. Tendencija filma je prikazati Goli otok iz više kutova i smjestiti ga u tadašnji vremenski, politički i ideološki kontekst.

Dokumentarni film Skriveni Vanka – na tragu jedne opsesije (produkcija Arsseptima, Zagreb, 2021.) poznatog hrvatskog filmskog redatelja Branka Ivande i dugogodišnjeg profesora filmske režije na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti bit će prikazan sutradan (subota, 16. studenoga) u Art kinu Lifka u Subotici. Početak je u 18,30 sati. Voditelj programa je Branko Ištvančić redatelj a gosti su Branko Ivanda i Lidija Ivanda.
Dokumentarni film Skriveni Vanka – na tragu jedne opsesije redatelja Branka Ivande uz priču povjesničarke umjetnosti Nevenke Posavec Komarica, povezuje skrivena blaga fundusa muzeja Grada Zagreba, Korčule, Pittsburgha i Pennsylvanije. Filmskim jezikom oživljava zanimljive legende i priče zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti i života europskih plemićkih obitelji vezanih za Zagreb i Hrvatsku. Autori filma ovim putem pozivaju na suradnju i pomoć u razjašnjavanju tajne ovog slikara čije su freske u crkvi Sv. Nikole u Pittsburghu zaštićeni spomenik američke kulture.

Ciklus hrvatskog filma u Vojvodini održava se u organizaciji udruge Artizana iz Zagreba u partnerstvu sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata i u suradnji s Art kinom Lifka u Subotici i Centrom za kulturu – Kulturnom stanicom Eđšeg u Novom Sadu, uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra u okviru međunarodne suradnje.

Ulaz na obje projekcije je slobodan.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika