Tema

Treća generacija

Lektorat hrvatskog jezika i književnosti pri Filozofskom fakultetu u Novom Sadu završila je i treća generacija polaznika. U pitanju je jednogodišnji (dvosemestralni) Program za stjecanje kompetencija iz hrvatskoga jezika, kulture i književnosti s metodikom rada koji se provodi u okviru Centra za usavršavanje nastavnika spomenutoga fakulteta.

Ovogodišnju skupinu činilo je 13-ero polaznika – od odgojitelja, učitelja, profesora nastavnih predmeta do psihologa. Polaznici su bili većinom iz Subotice, te iz Sombora.

Radno i kolegijalno

Jedna od polaznica bila je i Somborka Ivana Butković, magistra muzičke pedagogije i teorije koja radi i u isturenom odjelu apatinske Muzičke škole Stevan Hristić u Sonti, gdje se nastava izvodi na hrvatskom jeziku.

»Lektorat nije bio lak, trabalo je puno rada, ali su predavanja bila zanimljiva, posebno u dijelu koji se ticao hrvatske kulture i društva. Stečeno znanje koristit će mi u daljnjem radu, predajem među ostalim solfeđo u Sonti. Na Lektoratu sam upoznala nove, zanimljive kolege, koji su mi bili spremni pomoći i nadam se da ćemo ostati u kontaktu«, kaže Ivana Butković.

Biolog u OŠ Matko Vuković u Subotici Zlatko Neorčić već petnaestak godina radi u nastavi na hrvatskom jeziku, a bio je i odjeljenski starješina hrvatskog odjela koji je nedavno maturirao.

»Bilo je radno i naporno. Profesor Ćužić je bio jako angažiran, posvećen svakom polazniku, a skupina je bila radna i vrijedna. Mislim da smo ostvarili napredak u poznavanju hrvatskoga jezika, posebno u domeni svojih predmeta«, kaže profesor Neorčić.

Psihologinja Vesna Bojanić koja radi u trima školama i razrednica je odjela na hrvatskom u Srednjoj medicinskoj školi u Subotici smatra kako joj je stečeno znanje dobra polazna osnova, ali da će još morati raditi na tom planu.

»Lektorat me je osnažio za rad u nastavi na hrvatskom jeziku. Kada slušamo hrvatski jezik, onda to zvuči lako, ali kada ga trebamo mi govoriti znatno je teže. Organizacija je bila dobra, prof. Ćužić nam je izlazio u susret, ali sâm program je bio zahtjevan«, kaže Bojanić.

Među polaznicima bila je i asistentica u obrazovanju pri Hrvatskom nacionalnom vijeću Nataša Stipančević.

»Unatoč izmijenjenim okolnostima i ograničenjima, pri čemu je HNV pomogao ustupivši prostorije za izvedbu dijela nastave, lektorat je uspješno priveden kraju. I kao polaznicu, ali i asistenticu u obrazovanju pri HNV-u, raduje me dvostruko veći broj polaznika u odnosu na prve dvije godine – to znači da kao prosvjetni djelatnici sve intenzivnije radimo na svojim stručnim kompetencijama i na taj način osnažujemo kvalitetu nastave koja se izvodi na hrvatskom jeziku«, ističe Stipančević.

Dvostruko više polaznika

»Raduje me što je ove akademske godine lektorat pohađalo gotovo dvostruko više polaznika u odnosu na prve dvije godine. I ove godine, kao i prethodne dvije, profesionalno zadovoljstvo predstavljao mi je rad s prosvjetnim djelatnicima, zapravo kolegama – naposljetku, svi mi, oni i ja, učitelji smo po zvanju, bez obzira na stručni profil – jer su vrlo predano izvršavali obveze predviđene programom. Vjerujem da će isto tako predano pretočiti stečena znanja u svojoj nastavnoj, odnosno odgojiteljskoj praksi«, kaže lektor hrvatskog jezika i književnosti prof. dr. sc. Tomislav Ćužić.

Zbog epidemiološke situacije, protekle akademske godine radilo se u izmijenjenim uvjetima.

»Nastava za stručne programe, od kojih jedan provodi i hrvatski lektorat, obično na Fakultetu započinje između sredine i kraja listopada. Međutim, predviđajući da bi situacija krajem jeseni zbog epidemije mogla biti nepovoljna, na vlastiti zahtjev i uz odobrenje fakultetske uprave, nastavu uživo započeo sam već u drugoj polovici rujna, odnosno nešto više od mjesec dana prije uobičajenoga početka, dakle i prije formalnoga početka akademske godine. Time je gotovo u potpunosti omogućeno odvijanje neposredne nastave u zimskome semestru. U ljetnome semestru dominirala je nastava na daljinu, no ispiti su se morali održati uživo. Najvažnije je da je sve uspješno privedeno kraju«, objašnjava prof. dr. sc. Ćužić.

Prve tri godine

S ovom generacijom prof. dr. sc. Tomislav Ćužić završava svoj mandat na Lektoratu hrvatskog jezika i književnosti u Novom Sadu. Po njegovim riječima, zanimljivost djelovanja novosadskoga lektorata je u tome što su mu »ingerencije« u određenome smislu podosta složenije od onih koje u pravilu imaju lektorati.

»Kao lektor imao sam obvezu organizirati i voditi cjelokupan jednogodišnji dvosemestralni edukacijski program za jezično i ino usavršavanje odgojno-prosvjetnih djelatnika (odgojitelja, učitelja, predmetnih nastavnika i profesora). U protekle tri godine, koliko traje lektorski mandat, lektorat je izvodio program jezičnoga usavršavanja kroz koje je prošlo tridesetak polaznika, tj. toliko je izdano (ili će biti izdano) potvrda o stjecanju dodatnih kompetencija«, kaže on.

Kako dodaje, zbog epidemioloških mjera nisu se, nažalost, mogle održati mnoge aktivnosti koje su bile planirane, u prvom redu gostovanja sveučilišnih profesora i kulturni program planiran s polaznicima. No, gledano unatrag tri godine, organizirani su, po njegovom mišljenju, zanimljivi kulturno-znanstveni događaji.

»Prije svega tu mislim na predstavu Joška Ševe Govorite li hrvatski, a svakako je dosta pozornosti izazvalo i predavanje prof. dr. Krešimira Mićanovića sa zagrebačkoga Filozofskoga fakulteta o položaju hrvatskoga jezika u socijalističkoj Jugoslaviji. Lektorat je sudjelovao i u organizaciji međunarodne znanstvene konferencije Interkulturalnost u obrazovanju koja je u uvodno-plenarnome dijelu bila posvećena hrvatskomu jeziku«, pojašnjava on.

Prof. Ćužić dodaje i kako je zadovoljan svojim mandatom na lektoratu ima li se na umu da se u programsko-organizacijskom smislu praktično krenulo od nule.

»Ipak, bio bih još zadovoljniji da lektorat djeluje i na studijskoj razini, tj. da hrvatski jezik i kulturu mogu izučavati i studenti, barem u okviru izbornoga kolegija unutar pojedinih studijskih odsjeka. U Zagrebu postoji sveučilišni studij srpskoga jezika i književnosti, a u Novom Sadu nema ni izbornoga kolegija hrvatskoga. Na kraju, zahvalio bih institucijama koje su podupirale rad hrvatskoga lektorata, posebice Hrvatskom nacionalnom vijeću s kojim je ostvarena vrlo kvalitetna suradnja, napose u vrijeme korona krize. Zahvaljujem i hrvatskomu Ministarstvu znanosti i obrazovanja koje mi je, uz Filozofski fakultet, ukazalo povjerenje omogućivši mi obnašanje 'funkcije' sveučilišnoga lektora hrvatskoga jezika u Srbiji, slijedom okolnosti prvoga po redu«, kaže on.

D. B. P.