Tema
Žigmanov ostaje na čelu stranke
Tomislav Žigmanov ostaje predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, odlučeno je na 15. redovitoj i izbornoj skupštini DSHV-a koja je održana 16. srpnja u Domu kulture u Tavankutu. Za Žigmanova, kao jedinog kandidata za predsjednika, glasalo je 135 delegata, 4 je bilo protiv, a 5 biračkih listića je bilo nevažećih.
Žigmanov je rekao kako je cjelokupni izborni proces u stranci, nakon što su provedeni izborni procesi u mjesnim organizacijama i podružnicama, ovom izbornom skupštinom završen kao pravi »festival demokracije«.
Na Skupštini, kojoj je predsjedala i vodila ju Ankica Jukić-Mandić, osim izlaganja kandidata za predsjednika i pozdrava gostiju iz Hrvatske međutim nije bilo rasprava oko bilo kojeg pitanja. Delegati su velikom većinom izabrali starog-novog predsjednika, članove Predsjedništva, Vijeća, Nadzornog odbora i Statutarnog povjerenstva.
Osnažiti političku potporu Hrvatske
Potpredsjednica Hrvatske demokratske zajednice Zdravka Bušić je pozdravila nazočne i u ime predsjednika ove stranke i premijera Hrvatske Andreja Plenkovića i poručila da »s velikom brigom prate sve što se događa u svezi Hrvata u Srbiji«.
»Želim uvijek da i Andrej Plenković i Vlada i stranački stojimo uz vas što god budete trebali. Osjećam se ovdje kao doma, osjećam vas kao prijatelje i bliske nama i bliski ćemo i ostati. Brinemo se o vama i uvijek ćemo biti uz vas«, poručila je Bušić u emotivnom govoru.
Potpredsjednik HDZ-a i župan Osječko-baranjski Ivan Anušić je poručio da kao čovjek koji već četiri godine intenzivno surađuje s Hrvatskim nacionalnim vijećem i DSHV-om smatra kako se mora osnažiti politička potpora Hrvatima u Srbiji.
»Materijalna potpora matične domovine je važna, no presudno je da se Hrvatima u Srbiji pruži politička potpora, u kojoj će se jasno stati iza njihovih interesa«, istaknuo je Anušić.
Poručio je i da su Hrvati u Vojvodini, Srbiji »vrijedni ljudi koji vole svoju državu u kojoj žive, a naravno žele imati i svoju poveznicu s matičnom državom Hrvatskom«.
»Tu želju moramo poštivati i stojim vam na raspolaganju 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu i 365 dana u godini za sve ono što mislite da trebamo ojačati, bolje i preciznije artikulirati, brže i snažnije reagirati. Moramo osnažiti vezu između Hrvatske i vas«, poručio je Anušić.
Tijela stranke
U Predsjedništvo stranke izabrani su (ili potvrđeni) Mirko Ostrogonac iz Starog Žednika, Goran Kaurić iz Zrenjanina, Krunoslav Đaković iz Srijemske Mitrovice, Marin Piuković iz Subotice, Renata Kuruc iz Sonte, Goran Krnčević iz Novog Sada, Marica Stantić iz Đurđina, Mladen Petreš iz Tavankuta, Zoran Čota iz Sombora, Vladislav Horvacki iz Subotice, Ankica Jukić-Mandić iz Novog Sada i Dario Španović iz Srijemske Mitrovice
U Nadzornom odboru su Dražen Petrekanić, Ivan Budinčević iz Subotice, Željko Šeremešić iz Monoštora, Dario Bošnjak iz Vajske i Klaudija Klopotan iz Ečke. Zamjenici članova Nadzornog odbora su Ilinka Vukoja, Grgo Bačlija i Petronela Skenderović iz Subotice, Matilda Pelhe iz Male Bosne i Branko Matin iz Monoštora.
Statutarno povjerenstvo čine Ankica Jukić-Mandić i Goran Krnčević iz Novog Sada, Josipa Vojnić Tunić i Svetislav Milanković iz Subotice, Goran Kaurić iz Zrenjanina te zamjenici Tomislav Žigmanov i Krunoslav Đaković iz Srijemske Mitrovice.
Žigmanov: »Za dostojanstvo i ravnopravnost«
Žigmanov je podnio izvješće o radu stranke u prethodnom mandatu te je kao kandidat za predsjednika predstavio svoju Platformu pod nazivom »Za dostojanstvo i ravnopravnost Hrvata u Srbiji«.
Istaknuo je kako ambijent u kojem stranka djeluje često nije naklonjen pripadnicima hrvatske zajednice što otežava rad DSHV-a, ali i da »izravno, ali ne i redovito, komuniciraju s institucijama Srbije, predstavnicima Vlade i predsjednikom« i da su zahvaljujući tome i ostvarili brojne uspjehe u njegovom prvom mandatu na mjestu predsjednika.
»Ostvarili smo svi skupa brojne uspjehe, od kojih ćemo ovdje izdvojiti kapitalne infrastrukturne objekte – most Šmaguc u Monoštoru, Dom kulture u Tavankutu, šokačke kuće u Beregu, Vajskoj i Monoštoru, rodna kuća bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu, reprezentativni prostor u Beogradu te početak izgradnje Hrvatske kuće u Subotici, što smo ostvarili zahvaljujući kako predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću tako i podršci Vlade Hrvatske na čelu s predsjednikom Andrejom Plenkovićem te nekoliko županija, prije svega Osječko-baranjskom i njezinim županom Ivanom Anušićem i Vukovarsko-srijemskom županijom; apsolutnu pobjedu na izborima za IV. saziv Hrvatskog nacionalnog vijeća, čijim radom i suradnjom smo i više nego zadovoljni, dobru pripremljenost i provedene aktivnosti za izbore na svim razinama 2020., koje na žalost nisu pratili i očekivani rezultati, kontinuirano zalaganje za eurointegracijske procese Srbije, kvalitetno odgovaranje na izazove s kojima smo se suočavali, recimo djelovanje glede uvođenja tzv. bunjevačkog jezika u Subotici, uključivanje u procese donošenje odluka u Pokrajinskoj vladi i Grada Novog Sada, te očuvanje stabilnosti unutar hrvatske zajednice, koja je bila ozbiljno dovedena u pitanje u vrijeme poslije izbora – od ljeta 2020., i zadržavanje statusa jedine relevantne i neprikosnovene političke stranke hrvatskog naroda u Srbiji, koju na taj način respektiraju kako srbijanske vlasti tako i one u Hrvatskoj«, naveo je Žigmanov u Platformi.
Ponovio je da se u Srbiji ne primjenjuje članak 9. iz bilateralnog Sporazuma o zaštiti manjina kojim se garantira da će se osigurati zastupljenosti predstavnika hrvatske zajednice u zastupničkim tijelima i izvršnom segmentu na svim razinama i da će on i dalje inzistirati na poštivanju Sporazuma.
»Još uvijek smo isključeni iz procesa odlučivanja, a pozitivni primjeri su Pokrajina Vojvodina i Grad Novi Sad. Mi smo htjeli ostvariti vertikalu od republike do lokala, a nismo to postigli ne zato što to nismo htjeli već zato što nismo bili ni pozvani, a plasiraju se lažne informacije da smo konfliktni i da nismo spremni za suradnju. Te objede s indignacijom odbacujem i ne pristajem na takve manipulacije. Odgovorno smo i predano vodili, ja sa svojim suradnicima članovima Predsjedništva i Vijeća našu stranku, konsolidirali smo stanje u zajednici, napravili zdravu kohezionu jezgru od ključnih aktera i u crkvenom životu, i u kulturnom i u manjinskim tijelima samouprave i u političkom, imamo strašne predispozicije za razvoj i razvitak. Na žalost, isključeni smo i često smo objekti zaprečavanja, pa i tlake ali smo sačuvali supstancijalnu jezgru zajednice. Sačuvali smo DSHV, prepoznati smo u hrvatsko-srpskim odnosima kao ključni faktor suradnje i od Hrvatske i od Srbije, gradimo perspektivu složno s ključnim institucijama hrvatske zajednice, a to je prije svega HNV«, poručio je Žigmanov i istaknuo kako danas DSHV ima preko 2.000 članova.
Problemi u financiranju stranke
Knjigovođa Vesna Čović je podnijela financijsko izvješće te je upozorila da je od posljednje skupštine DSHV-a, budući da više nema financiranja iz Republike Srbije na temelju mjesta zastupnika u Narodnoj skupštini, primljeno samo oko 35 tisuća dinara iz državnih institucija, 16 tisuća dinara iz donacija i od članarine 52 tisuće dok su rashodi daleko veći. »Želim vam skrenutii pozornost da ste imali primanja oko 104 tisuće a redoviti minimalni troškovi su deset puta veći, oko 961 tisuće dinara«, rekla je Čović.
Rekao je kako i u drugom mandatu planira voditi DSHV, kao i u prvome mandatu, na proaktivni način pri rješavanju problema i uz nastojanje da stranka bude integrativnim čimbenikom u hrvatskoj zajednici.
Među najvažnijim programskim ciljevima Žigmanov je naveo ostvarenje prava Hrvata na sudjelovanje u donošenju političkih odluka (institut zajamčenih mandata), jednake mogućnosti sudjelovanja u javnom životu (što se odnosi na probleme u obrazovanju, kulturi, informiranju, službenoj uporabi hrvatskog jezika i pisma, zapošljavanju u državnim institucijama i javnim ustanovama), poboljšanje kvalitete uvjeta za život u naseljima u kojima Hrvati žive i kvalitetne politike na području ekonomije – poljoprivredi, razvoju poduzetništva, ruralnim sredinama.
»Posebno ću inzistirati na postizanju suštinske jednakosti s drugim sličnim nacionalnim zajednicama kada je riječ o manjinskim pravima. Hoćemo isto vrijeme za televizijske i radijske programe, hoćemo istu količinu sredstava iz republičkog, pokrajinskog i proračuna lokalnih samouprava za rad hrvatskih institucija i organizacija, hoćemo katedru za hrvatski jezik i književnost, hoćemo osnutak Hrvatskog školskog centra, hoćemo Dramu na hrvatskom. Osim ostvarenja ravnopravnosti, svako drugo rješenje bit će nastavak diskriminacije Hrvata u Vojvodini«, poručio je Žigmanov.
Poručio je na koncu: »Očuvanje postignute razine zajedništva unutar hrvatske zajednice koju smo svjesno i planski gotovo kao nikada do sada uspjeli ostvariti na izborima za IV. saziv HNV-a i u prvim trima godinama njihova rada mora svima i nadalje biti strateški važan cilj u djelovanju«, te je istaknuo kako će prvi ozbiljniji ispiti za stranku biti popis stanovništva iduće godine i izbori za V. saziv HNV-a u jesen 2022.
J. D.
